Građani ne vide da se korist od eura može odraziti i na njih

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Smanjenje kamatnog troška za državu može dovesti do više novca za zdravstvo, čulo se na okruglom stolu.

Zahuktaloj javnoj raspravi o uvođenju eura u Hrvatskoj u petak je doprinos dala i rasprava u okviru Financijskog doručka OTP i Splitske banke. Radi se o već tradicionalnom skupu koji se održao u Zagrebu po 18. put, ali ga Splitska banka ove godine prvi put organizira u suradnji s OTP bankom, kazao je u uvodnom obraćanju predsjednik Uprave Splitske banke Slaven Celić.

Odmah 'otkrili karte' 
Uz moderiranje novinara Borisa Miševića, sudionici skupa odmah su "otkrili karte" kada očekuju da će u novčanicima hrvatskih građana osvanuti europska valuta. Ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje očekuje 2024. dok profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da ćemo u eurozonu ući između 2023. i 2025. godine.  Član Uprave tvrtke Končar-Distributivni i specijalni transformatori (Končar D&S) Petar Vlaić nada se uvođenju eura "čim prije" dok glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjuje da se to neće dogoditi prije 2025. godine. Naizgled najradikalniji stav izrekla je ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek rezolutno kazavši kako Hrvatska nikada neće uvesti euro.

 

60 posto

građana trenutno se protivi ulasku Hrvatske u eurozonu

"No, to ne kažem zato jer mislim da ne bismo trebali usvojiti euro, dapače, već zato što nećemo ispuniti pretpostavke ", pojasnila je Vizek dodavši kako su mali izgledi da će Hrvatska dovoljno smanjiti javni dug.  "I Europska komisija nas upozorava da se strukturni deficit pogoršava", kaže Vizek. S tom se ocjenom složio i Zdeslav Šantić koji smatra da je smanjenje javnog duga privremenog karaktera. "Po brojnim pokazateljima na začelju smo EU", kaže Šantić. Marijana Ivanov ipak smatra kako će se udio javnog duga nastaviti smanjivati jer smo postali ozbiljniji kada su javne financije u pitanju, a na to će nas prisiljavati i Bruxelles i Međunarodni monetarni fond. "Međutim, cijeli naš trenutni ekonomski uzlet događa se samo zbog rasta Europe i svijeta. No, ne znamo što će se u svjetskoj ekonomiji događati u idućih nekoliko godina", naglasila je Ivanov. 

Pitanje imidža 
Što se tiče konkretnih koristi po izvoznike, Petar Vlaić smatra da ulazak u eurozonu donosi eliminaciju tečajnog rizika i troškova konverzije kuna u eure te niže kamatne stope. "No, tu je i pitanje imidža poput ulaska u EU. Ulazak u eurozonu korak je dalje u profiliranju Hrvatske kao europske države", smatra Vlaić. Na pitanje moderatora zašto je trenutno 60 posto građana protiv usvajanja eura, Maruška Vizek ocjenjuje da naše građane uvijek odbija sve što je novo i strano.

"Postoji javna fama da je uvođenje eura povezano s rastom cijena. No, analize iskustava svih država koje su ušle u eurozonu pokazuje da to povećanje nikad nije bilo značajno, najviše 0,3 posto", pojasnila je Vizek. Marijana Ivanov je dodala kako se građani ne mogu poistovjetiti s koristima na makroekonomskoj razini. "Građani nisu svjesni da se smanjenje kamatnog troška države izravno odražava i na njih, primjerice kroz više novca za zdravstvo", dodala je Ivanov. Velimir Šonje smatra i da ne treba strahovati od raspada eurozone jer su nakon 2011. uvedeni brojni novi kontrolni mehanizmi.

Komentari (5)
  • razer
    razer 15:29 13.11.2017.

    Kirin


    Euro je zlo u ovom stupnju razvoja ekonomije! Ne treba zmišljat toplu vodu nego se ugledat na pametnije i sposobnije! Osim ako zagovaratelji (kokošari od političara i njihobvi poltroni) nemaju neku skrivanu agendu!?

    Kojem stupnju kolega? Hrvatska ima de facto fiksni tecaj prema Euru, sva stednja i dugovi su u Euru. Mi Euro koristimo vec, na neki nacin.

    I s Eurom, ako ne bude reformi, nista nece biti.

  • Kirin
    Kirin 14:46 13.11.2017.

    Euro je zlo u ovom stupnju razvoja ekonomije! Ne treba zmišljat toplu vodu nego se ugledat na pametnije i sposobnije! Osim ako zagovaratelji (kokošari od političara i njihobvi poltroni) nemaju neku skrivanu agendu!?

  • razer
    razer 13:36 13.11.2017.

    furia


    Nisam protiv uvođenja eura, ali sam protiv bilo kakvog viška novca za javnu upravu dok se ista ne sredi.

    Višak novca za zdravstvo (kako je navedeno u članku) u Hrvatskoj znači još manje medicinskom osoblju a više birokratima.

    Gradani vide korist od manjih kamata i Eura, ali NE VIDE korist od stalno rastuce drzavne uprave. Ako drzava ustedi, treba smanjiti dug i deficit, a ne zaposliti nove uhljebe.

    Niej nama problem Euro, vec sto nema nikakvih reformi. Stanovnsitvo rapidno pada, a uhljebi rastu geometrijski.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!