Ministri financija država članica Europske unije (EU) dogovorili su novi način za pomoć državama koje se nađu u fiskalnim i dužničkim problemima. Novi mehanizam pomoći dolazi usprkos kritikama iz Europske središnje banke (ECB) o tome da europske vlade rade premalo kako bi spriječile da fiskalni šokovi utječu na stabilnost zajedničke valute. Jean-Claude Trichet, predsjednik ECB-a, kazao je kako novi mehanizam “nije u skladu” s onim što je preporučila ta središnja banka. Prema dogovorenom planu, u Europskoj Uniji će od 2013. godine postojati poseban fond u kojem će se nalaziti 500 milijardi eura namijenjenih za pomoć državama koje se nađu u problemima. Glavna zamjerka ECB-a toj ideji je to što fond neće moći kupovati državne obveznice kako bi se onim državama koje muče fiskalna pitanja pomoglo pri financiranju.

Nedovoljno raznolikosti
Europska središnja banka kupila je dosad na sekundarnom tržištu 77,5 milijardi eura obveznica kako bi zaustavila širenje krize iz Grčke i Irske koje su u konačnici bile primorane potražiti izvanrednu pomoć u vidu zajedničkih kredita Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda.U ECB-u ističu da takav način financiranja nije primarna uloga te institucije, nego je to borba s inflacijom. Rast potrošačkih cijena u posljednje vrijeme prisilit će tu središnju banku da se ponovo usredotoči na kontrolu inflacije zbog čega tamo prigovaraju državnim vladama da niti u sadašnjim niti u budućim planovima za pomoć državama nisu predvidjele dovoljno raznolikih ‘alata’.Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za monetarna pitanja kazao je da s novim planom EU ima “strategiju jačanja temelja eurozone i vraćanja povjerenja u tržišta državnim obveznicama država eurozone”.

‘Dvobrzinska’ ekonomija
Plan bi trebao zaživjeti za manje od dvije godine pod imenom Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), no Europska središnja banka nije jedina koja je iskritizirala ovu ideju.Poznati investitor George Soros je u komentaru londonskom Financial Timesu napisao da će posljedica ovakvog plana biti “dvobrzinska” ekonomija u kojoj će dominirati izvozna gospodarstva sjevera Europe, dok će jug zaostajati. “To će, pak, stvoriti nezadovoljstvo zbog kojeg će se ugroziti političko jedinstvo Europske unije”, predviđa Soros.ESM će imati 80 milijardi eura uplaćenog kapitala te dodatnih 620 milijardi eura opozivih sredstava. To će omogućiti fondu da državama u problemima pozajmi do 500 milijardi eura.

ESM

Kamata ovisna o trošku nabave kapitala
Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) će na raspolaganju imati do 500 milijardi eura za kreditiranje država koje se nađu u problemima. Prema sadašnjim planovima, za kredite do tri godine taj će fond naplaćivati dva postotka više od troška nabave kapitala. Za dugoročnije kredite cijena kredita će se uvećavati za dodatni postotak.

Povlašten status
ESM će kao vjerovnik imati povlašteni status, a dogovoreno je da će se od slučaja do slučaja odlučivati hoće li ulagači u državne obveznice morati snositi dio troškova pomoći državama.