Informacije da bi zbog zaštite klijenata Hrvatska mogla zabraniti ovrhe nad stambenim nekretninama po uzoru na susjednu Italiju izazvala je nevjericu.
Dok bi klijenti bez sumnje pozdravili potez, u bankarskim krugovima takvo razmišljanje donijelo je dosta nervoze. Radikalnom rješenju nisu skloni ni stručanjaci smatrajući da bi taj vid političkog 'dušebrižništva' donio puno više problema nego realnih koristi.Ministarstvo pravosuđa, podsjetimo, najavilo je izmjene Ovršnog zakona i javnu raspravu već u ljeto. Detalji nisu poznati, osim činjenice da idu u smjeru zaštite dostojanstva ovršenika osobito kad je u pitanju ovrha nad nekretninama i ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Uključuje li to i zabranu bankama da ovršuju stanove i kuće klijentima koji ne vraćaju stambeni kredit, zasad se ne zna.
Loša iskustva
"Takva rješenja nema puno zemalja, a iskustva onih koji ih imaju pokazala su se lošima. To su uglavnom zemlje u dubokim recesijama u stanju (pred)bankrota", kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Pravi problem je, kaže, nemogućnost političara da stvore nova radna mjesta pa pribjegavaju populističkim rješenjima. Suprotno široko raširenom mišljenju, kućanstva u Hrvatskoj nisu prezadužena. Omjer imovine i duga prosječnog kućanstva je povoljan što znači da dio dohotka koji odlazi na servisiranje duga nije nepodnošljiv. U Irskoj je, primjerice, taj omjer nepovoljniji no unatoč tome Irska ne poznaje zabranu ovrhe. "U Hrvatskoj nije riječ o prezaduženim kućanstvima nego o nelikvidnom tržištu nekretnina i problematičnom pravosuđu. Zabrana ovrhe nad nekretninama u portfelju kredita bankama bi podigla rizik pa bi se jače razduživale te zaoštrile uvjete i cijene kreditiranja svim klijentima", smatra Lovrinčević.
Zabrana bi promijenila i proračune rizika stambenih kredita koje od banaka traži regulator, a nekretnina u zalogu postala bi potpuno beskorisni instrument osiguranja što bi klijenti izvjesno morali namiriti drugim instrumentima. Jedno od loših iskustava zemalja koje su pribjegle zabrani je otvaranje širokog polja za moguće zloupotrebe, a upravo moralnog hazarda najviše se boje u bankarskim krugovima. "Većina ljudi je poštena i odgovorna, no tko će spriječiti one koji će dignuti kredit upisom hipoteke na stan unaprijed računajući da ga neće vratiti i pritom biti bez straha da će ostati bez stana", kaže nam jedan domaći bankar. Uz ogradu da ne komentiraju medijske napise ili zakonska rješenja ostalih zemalja, u Udruzi banaka poručili su da bankama ovršni postupci nisu u interesu te ih pokušavaju spriječiti ostalim instrumentima. "U bankama su u tijeku stotine i stotine prolongata pa naravno kad ni to ne pomaže, u jedan do dva slučaja gdje se nikako ne može izbjeći, ide se na ovrhu", kažu u HUB-u.
Prazni gradski stanovi
Premda je bankama i HNB-u zapljena nekretnina tek statistika u odnosu na ukupnu količinu stambenih kredita, radi se o vrućem socijalnom pitanju jer svaki slučaj ima ime i prezime. "Umjesto da se zbog malog broja problematičnih ugrožavaju vjerovnici i ponuda stambenih kredita, zašto se u problem ne bi uključio primjerice grad da socijalno zbrine takve slučajeve umjesto da u gradskim stanovima žive "zaslužni" ili da stotine gradskih stanova zjape prazni?", pita se Lovrinčević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ljudima treba omoguciti da uz razuman gubitak izadju iz promasene investicije. Nehumano je da netko citav zivot placa za jednu gresku. Ljudi koji pocine ubojstvo odleze 20-30 godina. Ovi koji su kupovali stanove 2007-08, ili koji su se zaduzili u svicarcima, ce otplacivati svoju gresku do kraja zivota.
Potpuna zabrana ovrha nad stanovima je loše rješenje jer na koncu banke svako takvo rješenje na kraju opet prevale na druge jer one su te koje imaju novac za kreditiranje i države i gospodarstva i građana.
Umjesto zabrane ovrhe na stanovima, bolje rješenje bi bilo prenošenje opterećene nekretnine u vlasništvo banke, a da korisnik kredita nakon toga nastavi živjeti u tom stanu kao zaštićeni najmoprimac koji bi banci na početku plaćao simboličnu naknadu, koja bi se onda iz godine u godinu polako povećavala prema tržišnoj cijeni. Na ovaj način banke bi barem na papiru riješile svoje potraživanje, obitelj ne bi bila izbačena na ulicu i ostao bi joj krov nad glavom, a ako je obitelj bez prihoda, onda bi tu država trebala na sebe preuzeti plaćanja stanarine dok se barem jedan član obitelji ne zaposli.
Zabrana ovrha nad stanovima donijela bi i potpuno gašenje kreditiranja kupnje stanova, a bez toga nema ni oporavka građ. sektora niti gradnje novih stanova jer kome će banka dati kredit za kupnju stana ako im hipoteka na tom stanu ne daje nikakvu zaštitu?
Dobra analiza, bas sam to i ja mislio. Dodajem da nastaje problem moralnog hazarda, jer kad znas da je stan nedodirljiv, neki ljudi ce namjerno defaultati na kredit, znajuci da im se ne moze nista.
Bankari su u pravu, a gismund je dobro napisao koje je ispravno i pravedno rješenje ovog problema.
Potpuna zabrana ovrha nad stanovima je loše rješenje jer na koncu banke svako takvo rješenje na kraju opet prevale na druge jer one su te koje imaju novac za kreditiranje i države i gospodarstva i građana.
Umjesto zabrane ovrhe na stanovima, bolje rješenje bi bilo prenošenje opterećene nekretnine u vlasništvo banke, a da korisnik kredita nakon toga nastavi živjeti u tom stanu kao zaštićeni najmoprimac koji bi banci na početku plaćao simboličnu naknadu, koja bi se onda iz godine u godinu polako povećavala prema tržišnoj cijeni. Na ovaj način banke bi barem na papiru riješile svoje potraživanje, obitelj ne bi bila izbačena na ulicu i ostao bi joj krov nad glavom, a ako je obitelj bez prihoda, onda bi tu država trebala na sebe preuzeti plaćanja stanarine dok se barem jedan član obitelji ne zaposli.
Zabrana ovrha nad stanovima donijela bi i potpuno gašenje kreditiranja kupnje stanova, a bez toga nema ni oporavka građ. sektora niti gradnje novih stanova jer kome će banka dati kredit za kupnju stana ako im hipoteka na tom stanu ne daje nikakvu zaštitu?
Uključite se u raspravu