Argentina tone u još dublju inflaciju, a dionice uporno rastu

Autor: Tomislav Pili , 02. kolovoz 2014. u 15:10
Argentinski ministar gospodarstva Axel Kicillof/REUTERS

Bankrot će povećati troškove zaduživanja kompanija, smanjiti devizne rezerve i ojačati pritisak na ionako slabašni pezo.

Da je 13 nesretan broj, pokazalo se u slučaju trećeg najvećeg južnoameričkog gospodarstva.

Argentina u srijedu do ponoći nije uspjela postići dogovor s investicijskim fondovima koji su nakon bankrota te zemlje 2001. godine jeftino kupili njezine obveznice. Zemlja je tako potonula u drugi bankrot u svega 13 godina, iako je ovaj po mnogo čemu specifičan.Radi se o tzv. tehničkom bankrotu jer Argentina ustvari ima novca za isplatu dugovanja "lešinarskim" investicijskim fondovima, kako ih je nazvao ministar gospodarstva Axel Kicillof. On je nakon propalih pregovora na konferenciji za tisak u argentinskom konzulatu u New Yorku kazao kako zemlja nije u stečaju jer je vlada uplatila 539 milijuna dolara kamata na obveznice koje su dospijele na naplatu 30. srpnja.

 

39,1posto

BDP-a iznosi javni dug Argentine dok je hrvatski na 68 posto BDP-a

Međutim, ta je transakcija blokirana odlukom američkog okružnog suca Thomasa Griesa koji vjerojatno još dugo neće ni pomišljati da posjeti Argentinu.Podsjetimo, cijela saga o sporu Argentine i skupine investitora traje već duže vrijeme. Spor je nastao nakon što su fondovi koji drže argentinske obveznice odbili restrukturirati dugove, tražeći od Buenos Airesa da ih u potpunosti isplati. Nakon izgubljenih brojnih sudskih parnica na američkim sudovima, Argentina je morala po presudi suca Griesa iz 2012. godine fondovima isplatiti 1,3 milijarde dolara zajedno s kamatama ili s investitorima postići neki drugi dogovor.Analitičari smatraju da će ovaj bankrot kratko trajati jer zemlja nema problema s likvidnošću.

Međutim, koliko god trajao, najvjerojatnije će imati devastirajuće posljedice po argentinsko gospodarstvo koje je lani poraslo četiri posto. Analitičari smatraju da će se povećati troškovi zaduživanja kompanija, ojačati pritisak na ionako slab pezo, smanjiti devizne rezerve i dodatno potaknuti inflacija koja je među najvišima u svijetu. Unatoč lošoj situaciji, cijene dionica na tamošnjoj burzi već su duže vrijeme u usponu. Tijekom ove godine indeks Merval ojačao je 67 posto, a u posljednjih godinu skočio je gotovo 171 posto. Čak i u srijedu, kada je bilo očito da je vrijeme za dogovor isteklo, Merval je porastao oko sedam posto.

Komentari (1)
Pogledajte sve

američki sud polako postaje haag za cijelu ameriku

New Report

Close