Sukladno mišljenju Središnjeg ureda porezne uprave RH Broj klase:423-08/14-01/76; Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-2 od 15.svibnja 2014 godine koje se odnosi na pitanje postoji li mogućnost ugovaranja roka plaćanja dužeg od 60 dana a u skladu sa člancima 11. i 14. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN br. 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), prenosimo čitateljima ovaj zanimljivi odgovor neizmjenjen kako slijedi……

„U Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao osnovno pravilo određeno da se ugovorom među poduzetnicima može ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.

Od tog osnovnog pravila postoji mogućnost izuzetaka, jer mogu nastati okolnosti u kojima poduzetnici trebaju dulje rokove plaćanja na primjer kada dodjeljuju poslovni kredit svojim kupcima, pa je u Zakonu određeno da se iznimno kod ugovora o robno trgovačkom kreditu može ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok ispunjenje novčane obveze ali ne dulji od 360 dana.

Ugovor o robno trgovačkom krediti u hrvatskom zakonodavstvu predstavlja tzv. inominantni, odnosno neimenovani ugovor. To je ugovor čiji sadržaj i postupak sklapanja nisu posebno propisani zakonom.

Ugovorom o robno trgovačkom kreditu može se smatrati svaki ugovor u kojemu je odobrena odgoda plaćanja, odnosno svaki ugovor u kojemu je odobren rok ispunjenja novčane obveze koji se ne podudara s trenutkom ispunjenja obveze druge ugovorne strane.

Dakle, svaki ugovor kojim prodavatelj odnosno dobavljač, odobrava kupcu neki dulji rok plaćanja od 60 dana, sadržajno predstavlja ugovor o robnom kreditu jer prodavatelj na takav način (odobravanjem roka plaćanja do 360 dana) kupca zapravo kreditira, ali u robi (ili pruženoj usluzi), a ne novčano.

Elementi koje mora sadržavati ugovor o robno trgovačkom kreditu za odgode plaćanja preko 60 dana da bi bio u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi su pisani oblik, jasno izražena volja stranaka da sklapaju ugovor o robno trgovačkom kreditu. Nadalje, takvo ugovaranje ne smije biti rezultat očite neravnopravnosti na štetu vjerovnika novčane tražbine u ovom slučaju prodavatelja i rok ispunjenje novčane obveze ne smije biti dulji od 360 dana.

Pri tome nije bitno kako je ugovor između stranaka nazvan već je potrebno promatrati njegov sadržaj te na temelju sadržaja procijeniti ima li ugovorni odnos među poduzetnicima karakter robnog kredita.

Za mogućnost ugovaranja dužeg roka plaćanja više se ne traži uvjet davanja zadužnice ili drugog sredstva osiguranja sa snagom ovršne isprave, već se mora raditi o kupnji robe na kredit.

Ako bi dva poduzetnika (dobavljač i prodavatelj), ugovorila rok plaćanja dulji od 60 dana, takvo ugovaranje ne bi bilo ništetno samo po sebi, već samo onda ako bi time suprotno načelu savjesnosti i poštenja, bila prouzročena očigledna neravnopravnost na štetu vjerovnika novčane obveze. No, ugovorna odredba kojom je ugovoren rok plaćanja duži od 360 dana, biti će ništetna uvijek te se s takvom odredbom postupa kao da je nema.

Zakonodavac je člankom 14. Zakona pod nazivom „Ništetnost pojedinih odredbi ugovora“ unaprijed skrenuo pozornost ugovarateljima kako bi izbjegli sklapanje ništetnih klauzula te olakšao sudovima utvrđivanje ništetnosti ne samo prema općim odredbama Zakona o obveznim odnosima nego i prema posebnim slučajevima ništetnosti.

Sukladno svemu navedenom, mišljenja smo da je poduzetnicima omogućeno da se izričito dogovore o rokovima plaćanja dužim od 60 dana, zaključivanjem ugovora o robno trgovačkom kreditu, uz uvjet da takvo produljenje nije nepošteno prema vjerovniku te da rok može iznositi najviše 360 dana.“

*Navedeno mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave je moguće pronaći na službenim internetskim stranicama Porezne uprave, na listi mišljenja; točnije na linku http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19047