Pravni savjeti: Kada radnik ima pravo na otpremninu

Autor: HUP , 27. ožujak 2013. u 21:59
U HUP novostima pravni tim HUP-a iz broja u broj odgovara na različite pravne te druge upite

U HUP novostima pravni tim HUP-a iz broja u broj odgovara na različite pravne te druge upite.

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Kada radnik ima pravo na otpremninu

Otpremnina je pravo radnika kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu  ako taj otkaz nije uvjetovan ponašenjem radnika. Propisana je člankom 119. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12), po kojem je propisan i dodatni uvjet da je radnik neprekidno radio najmanje dvije godine kod poslodavca. Prema tome,  pravo na otpremninu nemaju radnici kojima je ugovor o radu prestao temeljem sporazumnog raskida ugovora o radu, istekom vremena na koje ugovor o radu sklopljen, izvanrednog otkaza, redovitog otkaza uvjetovanim skrivljenim ponašenjem radnika, te u slučaju kada sam radnik otkaže ugovor o radu. Međutim, poslodavac i radnik mogu ugovoriti isplate otpremnine i u tim slučajevima, te napominjemo da u tom slučaju, otpremnina je u cijelosti oporeziva. Čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) propisuje da samo u slučaju kada poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu zbog poslovno i osobno uvjetovanih razloga, otpremina se do propisanog iznosa iz istog članka isplaćuje neoporezivo.

Arbitraža

Arbitraža ili izabrano suđenje je jedan od alternativnih načina rješavanja sporova, kojim stranke svoj predmet spora iznose pred jednim ili više arbitara imenovanih temeljem sporazuma stranaka. Karakteristike arbitraže su slijedeće: stranke same biraju arbitre, primjenjuje se materijalno i procesno pravo koje stranke odrede, postupak je jednostupanjski, nejavan, koji se odvija bez pristutnosti državnog tijela. Također, postupak je jednostavniji, brži, te je jedna od karakteristika i stručnost u odlučivanju jer se u pravilu arbitri biraju iz područja o kojem se odlučuje. Arbitraža se ugovora, te se mora sklopiti u pisanom obliku, kao osnovni ili poseban ugovor (odnosno kao arbitražna klauzula u osnovnom ugovoru).  Arbitražni postupak završava se donošenjem pravorijeka koji je konačan i ima snagu pravomoćne sudske presude, osim ako su se stranke izričito sporazumjele da se pravorijek može pobijati pred arbitražnim sudom višeg stupnja. Arbitraža može biti institucionalna ili ad hoc. Najpogodnije vrste sporova za ugovoranje arbitraže uz trgovačke i potrošačke sporove, su i radni sporovi. I sam Zakon o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12) predviđa mogućnost arbitražnog rješavanja radnog spora, bez obzira da li se radi o kolektivnom ili individualnom radnom sporu.

Ivan Sarić, dipl.iur., pravni savjetnik

Propust poslodavca da radniku da upozorenje

Propust poslodavca da prije redovitog otkazivanja radnika pisano upozori na obvezu iz radnog odnosa i na mogućnost otkaza (članak 111. Zakona o radu) ne znači da je riječ o povredi postupka otkazivanja ugovora o radu koja bezuvjetno dovodi do ništetnosti otkaza (Vrhovni sud Revr-614/08) od 28.1.2009. godine. Naime, u takvoj situaciji treba ocijeniti postoje li okolnosti zbog kojih nije bilo opravdano očekivati od poslodavca da radnika pisano unaprijed upozori. Ako se radi o postupcima za koje je po prirodi stvari jasno da nisu dopuštene, tada ni upozorenje nije potrebno – na primjer, u slučaju da je radnik krao poslodavca ili ga fizički napao. U takvim slučajevima poslodavcu je dopušteno otkazivanje ugovora o radu bez prethodnog upozorenja radnika na moguće posljedice.

Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica gl. dir.

Komentirajte prvi

New Report

Close