Uskoro on-line karta brzog interneta

Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdate/I. Kralj/PIXSELL Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdate/I. Kralj/PIXSELL

Hakom i Gisdata rade na projektu, karta će biti dostupna za mjesec dana na portalu Hakoma.

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (Hakom) pred završetkom je projekta koji će gradovima i općinama u Hrvatskoj znatno ubrzati pristup do gotovo tri i pol milijarde kuna iz EU fondova za gradnju optičkih mreža, doznaje Poslovni dnevnik. Vesna Hitrec, voditeljica projekata u Hakomu, na konferenciji GDi dan 2013. u Zagrebu izjavila je da su u finalnoj fazi izvedbe karte dostupnosti širokopojasnog interneta u Hrvatskoj.

"Karta bi trebala biti u produkciji za mjesec dana, a bit će dostupna na web portalu Hakoma i prvi je korak koji bi lokalnim zajednicama trebao omogućiti lakši dolazak do novca koji Europska komisija daje za gradnju optike po Agendi 2020", ističe Hitrec.

Boran Lončarić, predsjednik Uprave grupe GDi Gisdate, najvećeg hrvatskog softverskog izvoznika i tvrtke koja zajedno s Hakomom radi na tom projektu, kaže da je riječ o primjeru pozitivna napretka u državnoj upravi. Navodi da ta Hakomova investicija takoreći od jedne uložene kune radi potencijalnih 20 kuna povrata. U Hrvatskoj je analizu potrebnih ulaganja za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture napravila konzultantska kuća Lator, koja je iznijela dvije procjene potrebnih ulaganja: od sedam i od 12 milijardi kuna do 2020., ovisno o tome uspije li država rješiti pitanje vlasništva nad DTK i optike u javnim tvrtkama. U Hakomu pak tvrde da je sve dalje na lokalnim samoupravama, koje mogu iz EU fondova povući do 85 posto sredstava za gradnju optičkih mreža.

Vesna Hitrec iz Hakoma objašnjava da EK prije odobravanja sredstava traži dokaz o tome kolika se brzina interneta može postići na određenoj lokaciji, kao i koliko operatera nudi svoje usluge na datom području.

"Hakom je prikupio podatke od operatera za cijelu Hrvatsku i zajedno s GDi Gisdatom ih obrađujemo, nakon čega će se za svaku adresu moći točno vidjeti ubraja li se ona u bijelu zonu, gdje nema ničega i EK daje maksimalan iznos subvencije, ili u sivu zonu, ili pak u crnu, gdje već postoji adekvatan širokopojasni pristup i konkurencija", kaže 
Hitrec.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!