Koncept pametnih gradova, nastao kao odgovor na izazove užurbane industrijalizacije i urbanizacije, za cilj ima omogućavanje održivog gospodarskog razvoja i visoke kvalitete života stanovnika pojedinih gradova.  Kako je riječ o filozofiji čije se metode implementiraju diljem svijeta, a krugu ekološki osviještenih zemlja priključila se i Hrvatska, Daan Roosegaarde, nizozemski inovator i dizajner, gost konferencije Pametni gradovi koju organizira Poslovni dnevnik predstavio nam je svoje viđenje ekologije koja, zahvaljujući upravo njemu, ima i visoku umjetničku vrijednost.

Neki od njegovih najpoznatijih projekata su Van Goghova staza, Smog Free toranj koji čisti zrak te model pametnih autocesta. Sve ideje zasnivaju se na smanjenju štetnog utjecaja na okoliš uz korištenje prirodnih energetskih resursa, gdje su Roosegaardove svjetleće ceste eliminirale čak i neke vrste zagađenja koje još uvijek ne shvaćamo pretjerano ozbiljno, poput svjetlosnog. Sunčeva svjetlost jedan je od izvora energije na koji se projekti studija Roosengaard u sklopu kojega inovator djeluje oslanja, dok je prepoznatljiv vizualni dizajn njihovim zaštitnim znakom.

Dodatna vrijednost Daanovih ideja leži u činjenici su da su sve ideje i projekti primjenjivi u bilom kojem gradu diljem svijeta, dok autor sam sustavno radi na podizanju svijesti o nužnosti ovakvih promjena. Pogledamo li samo Roosengaardov sedam metara visok Smog Free toranj postavljen u Rotterdamu koji u sat vremena usiše 30 tisuća kubika zagađenog zraka, a ispusti istu količinu očišćenog, zaista se nameće pitanje kako nekoliko takvih ne postoji već na globalnoj razini. Inspiraciju ovih desetak dizajnera i inženjera okupljenih oko studija Roosengaard crpi iz najzagađenijih dijelova svijeta, ali i filozofije da nas je napredak kojemu smo toliko težili sada počeo – gušiti.

Iz vaše perspektive inovatora, smatrate li da je tehnologija ključna za razvoj gradova i zašto?
Izuzev tehnologije, kreativnost je također vrlo bitna. Tehnologija pomaže u realizaciji ideja, ali smatram kako je kreativnost možda čak i bitnija.

Koje druge čimbenike ili aspekte života, osim tehnologije, smatrate važnima za razvoj pametnih gradova?
Za mene ovdje nije riječ samo o pametnim gradovima, već i pametnim ljudima. Zapravo, o kreativnim ljudima koji koriste tehnologiju kako bi izgradili mjesta prikladna i dobra za život. Ljepša, jednostavnija i povezanija mjesta o kojima ću govoriti i na konferenciji, a pokazat ću i kako izgledaju neki od krajolika budućnosti.

Kako u svojim inovativnim projektima spajate umjetnost i tehnologiju?
Imate biciklističke staze koje svijetle po noću i plesne podije koji se pune strujom kako plešete, kao i Smog Free toranj koji usisava onečišćen a izbacuje čist, nezagađen zrak. To su sve načini na koje možemo pokazati kako tehnologija i kreativnost sudjeluju u izgradnji pametnih gradova.

Koji su vaši ciljevi i misija u razvoju tehnologije pametnih gradova?
Primarni nam je cilj život učiniti boljim, ali ne samo novim vizualnim identitetom već i da istovremeno zaštitimo okoliš. Naravno, želimo motivirati ljude da i sami nešto učine, bez da se oslanjaju isključivo na državu kao onu koja brine o svemu. Dobar koncept pametnog grada, u konačnici, povezuje i ljude. Osim što su primjeri dobra dizajna, naši su projekti i prototipovi.

Projekt Smog Free je poprilično popularan, možete li nam reći više o njemu? Kako ste došli do ideje?
Dizajn za mene nije samo namještaj već i napredak. Sasvim je neobično da smo zagađenje zraka prihvatili kao nešto sasvim normalno pa od tuda i moja inspiracija za kreiranje Smog Free tornja kojim nastojimo poboljšavati kvalitetu života.

Što je Smart Highway i koje su prednosti za okoliš ove vrste autoceste?
Riječ je o cesti koja je sigurnija i za vozače i za prirodu, vizualno dojmljivija i povezanija s lokalnom tradicijom. Na infrastrukturu smo potrošili popriličnu količinu vremena i novca, ali rezultat je odličan i koristan.

Put Van Gogh privlači veliku pozornost. Koliko dugo ste radili na ideji i realizaciji? Je li rezultat u skladu s vašim inicijalnim planovima?
Radili smo negdje osam do deset mjeseci od ideje do realizacije, u timu sastavljenu od osam ljudi, a trenutno radimo na implementaciji projekta diljem svijeta.

Kako ljudi reagiraju na vaše ideje i projekte?
U početku proces navikavanja zna potrajati, ali kad vide rezultat ili završnu fazu obično pitaju zašto ovo niste učinili ranije. Postavlja se mnogo pitanja, što je i normalno, ali u konačnici su više nego zadovoljni.

Koliko pametni i inovativni projekti mogu pomoći u funkcioniranju grada? Kako su pomogli Nizozemskoj?
Zapravo je moja zemlja dosta specifična jer živimo ispod razine mora pa smo s prirodom oduvijek povezani. Zbog tih smo prirodnih uvjeta odličan poligon za razvijanje novih ideja o gradovima budućnosti, ali ta se rješenja mogu koristiti globalno. Iako je riječ o pozamašnim ulaganjima, važno je imati na umu da ona trebaju biti dugoročno isplativa i održiva. U Hrvatskoj bih želio inspirirati ljude na promjene i brigu o okolišu, ali i da sve promjene koje uvode mogu ujedno biti i vizualno dojmljive.