STEM u fokusu ima zanimanja koja predstavljaju generatore razvoja

Mlade treba osposobiti da se znaju prilagoditi izazovima koji ih čekaju u budućnosti/FOTOLIA Mlade treba osposobiti da se znaju prilagoditi izazovima koji ih čekaju u budućnosti/FOTOLIA

Učenike od osnovne škole treba naučiti sustavnom načinu razmišljanja i zaključivanja, naučiti ih kako povezati teoriju s praksom te ih poticati na inovativnost i kreativnost.

U posljednje vrijeme, kada se govori o unapređenju procesa obrazovanja, u prvi se plan, kao najvažnija točka, često spominje uvođenje informatike kao obaveznog predmeta. Međutim kao i u mnogo čemu drugom u Hrvatskoj, i po ovom se pitanju stvorila svojevrsna polarizacija u društvu. Neki uvođenje više informatike (ili STEM-a) u škole vide samo kao pokušaj pripreme učenika za tržište rada te tvrde da se obrazovanju želi oduzeti funkcija odgoja i usađivanja sustava vrijednosti. Je li školstvu danas primarno pripremiti učenika za tržište rada ili ga odgojiti kao društvenu, moralnu osobu upitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki. Ivana Ogrizek Biškupić, profesorica Veleučilišta Baltazar Zaprešić, smatra da bi bila velika pogreška, kada se govori o poučavanju unutar bilo kojeg područja (pa tako i informatike), odgoj i obrazovanje stavljati u kontekst 'ili'.

 

Balenović

Uvođenje informatike preduvjet je konkurentnog obrazovanja i tu ne bi smjelo biti prijepora ako želimo da naše škole uđu u 21. stoljeće.

"Ako stvari gledamo tako, onda bismo isto mogli reći za sve predmete koji su odavno bili ili jesu obvezni predmeti u osnovnoj ili srednjoj školi. Isključivost jednog ili drugog sigurno nije put koji nas vodi ka uspjehu, a cilj je našega društva postići kvalitetnije obrazovanje koje će biti temelj izgradnje boljega društva. Kada govorimo o STEM području ono se u medijima često stavlja samo u kontekst informatike što je pogrešno. STEM predstavlja puno širi spektar od same informatike (engl. Science, Technology, Engineering, Mathematics), a fokus se stavlja upravo na ta zanimanja budući da ona predstavljaju generatore razvoja gospodarstva (u primarnom obrazovanju veći je naglasak na matematici nego informatici kada je riječ o poticanju STEM područja). Često se u medijima spominju potrebe 'usklađivanja s tržištem rada' što neki stručnjaci u području obrazovanja smatraju pogrešnim budući da je teško predvidjeti kako će tržište izgledati za tridesetak godina. Naglasak svakako mora biti i na vještinama te razvoju svijesti o cjeloživotnom obrazovanju koje mora postati stalna težnja i potreba", kaže profesorica Veleučilišta Baltazar Zaprešić. 

 

Aleksić-Maslać

U skoroj budućnosti pojavit će se puno novih zanimljivih zanimanja poput genetskog dizajnera ili menadžera za avatare.

Razvoj interesa i talenata
Karmela Aleksić-Maslać, prodekanica za studente na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) ističe kako je učenike važno pripremiti za tržište rada, ali se u isto vrijeme se ne smije zaboraviti na odgojnu ulogu. Važno je, smatra, učenike od osnovne škole naučiti sustavnom načinu razmišljanja i zaključivanja, naučiti ih kako povezati teoriju s praksom, poticati na kreativnost, inovativnost i timski rad, naučiti ih kako se prilagoditi brzim promjenama, cjeloživotnom obrazovanju i naravno ne zaboraviti im ugraditi moralne i etične vrijednosti.

 

4. industrijska

revolucija u prvi plan gura nanotehnologiju, robotiku, biotehnologiju i 3D printanje

"Uz sve to vjerujem da će se učenici znati prilagoditi svim izazovima koji nas čekaju u budućnosti. A o tim izazovima se redovito raspravlja na Ekonomskom forumu u Davosu koji se zadnjih godina dosta bavi 4. industrijskom revolucijom i temama poput robotike, nanotehnologije, biotehnologije, 3D printanja i sl. Očekivanja su da će se u skoroj budućnosti pojaviti puno novih zanimljivih zanimanja koja danas ne postoje ili su u začecima poput genetskog dizajnera, menadžera za avatare, prodavača vremena, dizajnera inteligentne odjeće i slično", kaže prodekanica za studente na ZŠEM-u. Kristijan Tabak, voditelj katedre za prirodne i društvene znanosti na RIT-u Croatia smatra kako je bitno razviti sustav predmeta koji će studentima i đacima, pa čak i djeci u vrtiću omogućiti da razvijaju interese, a time i vlastite talente u različitim područjima. Drugim riječima, to znači da nam treba sustav koji će omogućiti djeci, a time i društvu da razvijaju svoje potencijale.

 

Tabak

Razdvajanje pojmova kao obrazovanje u širem smislu i pripremanje za posao je po meni zastarjelo promišljanje.

"Raznolikost mišljenja i razmišljanja je zdrava pojava koja u načelu i omogućuje protok misli i ideja. Inače bi svi mislili isto, pa na kraju razmišljanje kao aktivnost postaje bespredmetna, a to naravno nitko ne želi. Razdvajanje pojmova kao obrazovanje u širem smislu i pripremanje za posao je po meni zastarjelo promišljanje. Danas mlada osoba mora imati znanja i vještine u generalnom smislu, što znači i poznavanje općih pojmova i principa ali i efikasnost u primjeni znanja. Sukladno tome, školstvu uvijek u cilju mora biti odgoj i obrazovanje te priprema mladih osoba - za život i rad", ističe Kristijan Tabak. 

Digitalna kompetencija
Direktorica razvoja i obrazovanja u Ini Bruna Kostelac Košir kaže da je proces obrazovanja kojeg načelno dijelimo na kronološke faze - osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje - moguće podijeliti i prema svrsi koju pojedina faza ispunjava. "Tako je, primjerice, u osnovnoj školi velik dio težišta na odgojnoj dimenziji te usađivanju sustava vrijednosti, dok se u kasnijim fazama obrazovanja, stječu specifična znanja kojima se mladi ljudi spremaju za određena zanimanja kojima će postati konkurentni na tržištu rada. Visoko obrazovanje nudi i donosi pak vrlo veliku razinu specijaliziranosti kroz koju se postiže diversifikacija mladoga kadra na tržištu. Tehnologija i informatika danas su dio svakodnevice i svakako ih treba, među ostalim koristiti i za privlačenje i angažiranje mladih stručnjaka", kaže Inina direktorica razvoja i obrazovanja.

 

Ogrizek Biškupić

Kada govorimo o STEM području ono se u medijima često stavlja samo u kontekst informatike što je pogrešno.

Važnost digitalne kompetencije ističe i Tina Balenović, direktorica službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju. "Informatička pismenost danas je imperativ modernog čovjeka. Naravno da je presudna za njegov uspjeh jer ako će danas - sutra raditi u tvrtki, a većina tvrtki danas je tehnološki napredna i računalno umrežena, kao uostalom i svi aspekti života, bez toga jednostavno neće posjedovati potrebne kompetencije za rad. Zbog toga je uvođenje informatike neophodan preduvjet za stvaranje konkurentnog obrazovanja i tu ne bi smjelo biti prijepora ako želimo da naše škole uđu u 21. stoljeće", smatra Tina Balenović.

Nema instant rješenja
Nakon što su se svi sugovornici složili da treba osigurati kvalitetnije obrazovanje koje će učenicima omogućiti da iz škola izlaze s većim znanjem i vještinama, upitali smo ih garantira li to da ćemo kao društvo to znati i iskoristiti jer se nekako čini da i danas imamo dosta kvalitetnih ljudi koji zbog negativne selekcije ne mogu dobiti pravu priliku. "Garancije nema. Iskreno, ne znam hoće li naše društvo znati iskoristiti benefite reformiranoga obrazovanja. Opravdano postoji velika skepsa zbog svakodnevnih negativnih iskustava i brojnih primjera negativne selekcije i prepreka na koje mladi obrazovani ljudi nailaze", kaže prodekanica za nastavu Veleučilišta Baltazar Zaprešić Ana Skledar Matijević.

 

Kostelac Košir

Tehnologija i informatika danas su dio svakodnevice i svakako ih treba koristiti i za privlačenje i angažiranje mladih stručnjaka.

"Pretpostavka je da će reformirano obrazovanje formirati mlade ljude koji će imati znanja, vještine i kompetencije koje će mijenjati naše društvo na bolje. U obrazovanju nema instant rezultata, niti brzih rješenja koja djeluju preko noći. Obrazovanje je složen i dugotrajan proces, a rezultate je ponekad potrebno čekati godinama", kaže Ana Skledar Matijević i ističe da ako se pripremi reforme obrazovanja pristupi sustavno, ako se uključe svi relevantni dionici iz društva, ako kao društvo odredimo prioritete i ako ne dozvolimo dnevnopolitički uvjetovane prekide procesa i odstupanja od strategije i plana, možemo se nadati boljem obrazovanju koje će biti temelj za buduće bolje društvo. Karmela Aleksić-Maslać iz ZŠEM-a smatra kako je reforma školstva nužan, ali ne i dovoljan uvjet ako se ne budu mijenjali ostali dijelovi društva.

"Ako ne ostvarimo preduvjete za normalan život, rad i napredovanje mladi će se nastaviti iseljavati. Poziv nastavnika je vrlo plemenit, na žalost moguće da mu se pojedinci ne mogu uvijek sasvim posvetiti jer moraju raditi dodatne poslove da bi otplatili kredit i prehranili obitelj. Sigurna sam da sve ovo ima u vidu ministrica Divjak pa joj trebamo dati priliku i podržati aktivnosti nje i njenog tima. Općenito naš problem je i što smo svi stručnjaci za sve - od nogometa, politike, obrazovanja… Pustimo struku neka radi svoje i sigurna sam da će rezultati doći", ističe Karmela Aleksić-Maslać.

Nekada je nastavnik bio autoritet, danas je mentor
Iako se dosta govori o reformi školstva, oni koji se tu najmanje spominju su nastavnici i profesori. Znači li to da su oni najmanje bitni u cijelom procesu i treba li mijenjati njihovu ulogu?"Nastavnici i profesori su oni koji reformu školstva moraju iznijeti na svojim leđima. Upravo su oni ti koji su 'na prvoj crti', tj. u svakodnevnom neposrednom kontaktu s učenicima ili studentima. Upravo su oni ti koji bi reformirane nastavne programe trebali provoditi u djelo, u duhu reforme, tj. tako da se postignu željeni rezultati, imajući prije svega na umu svoje učenike ili studente. To je velik i odgovoran zadatak. Dakle, o njima izravno ovisi uspjeh ili neuspjeh reforme. U prvom pokušaju provođenja cjelovite kurikularne reforme, u radnim su skupinama sudjelovali nastavnici i profesori, tj. bili su uključeni u sam početak procesa kojeg će kasnije trebati provoditi, a po mojem mišljenju, to je jedini ispravni put.

Reforma koja se provodi iz ureda, bez inputa s terena, nije životna i osuđena je na probleme u provedbi. Nažalost, s vremenom, a pod različitim društvenim i političkim utjecajima, nastavnici i profesori opet su gurnuti na marginu, a njihov rad ponovno podcijenjen. Veliku većinu mojih kolegica i kolega sa svih razina obrazovanja pokreće golemi entuzijazam, no to jednostavno nije dovoljno. Treba ulagati i u edukaciju nastavnika, treba ulagati i u razvoj pojedinaca jer samo educirani i motivirani ljudi mogu provoditi promjene", ističe prodekanica Veleučilišta Baltazar Zaprešić Ana Skledar Matijević. S njom se slaže i Tina Balenović iz Uniqa osiguranja koja također smatra ključnim u obrazovanju djece.

"Važno je vratiti nastavnicima i učiteljima važnost koja im pripada samom činjenicom da s djecom nerijetko provode više vremena nego njihovi vlastiti roditelji i uče ih ne samo gradivu, već i nekim važnim životnim vještinama. Kurikularna reforma, kakva god bila, treba uključiti i edukaciju nastavnika i profesora i jačanje njihovih kompetencija kao i vraćanje profesionalnog digniteta, ali i većih materijalnih prava." Karmela Aleksić-Maslać sa ZŠEM-a kaže kako se svi sjećamo svojih nastavnika i profesora koji su nam bili uzori i koji su utjecali na odabir područja u kojem ćemo se razvijati. "Naravno, nastavnici i profesori su važna karika bez čijeg aktivnog sudjelovanja se ne može provesti reforma školstva. Ali treba uključiti i druge stručnjake iz raznih područja koji mogu svojim znanjem i iskustvom dati doprinos reformi.

Danas nove generacije odrastaju uz nove tehnologije, učenici su zasićeni svim dostupnim informacijama na internetu te se postiže efekt 'information overload'. S druge strane učenik se mora snaći u mnoštvu informacija što kod njega razvija kritični način razmišljanja i istraživačke sposobnosti. Sve se mijenja pa i klasična uloga nastavnika. Nekada je nastavnik bio autoritet kome su učenici vjerovali bez pogovora, a danas postaje mentor ili tutor. Poželjno je da nastavnici i profesori prate promjene, obrazuju se i uvode nove metode rada u nastavu poput simulacije, gemifikacije, multimedije, e-learninga… Čim uđem u predavaonicu studenti me pitaju hoćemo li se 'igrati' i imati kahoot, mobilnu aplikaciju za provjeru znanja. Koja je tek radost kod osmogodišnjaka ako umjesto klasične provjere znanja to mogu napraviti preko mobitela", ističe Karmela Aleksić-Maslać. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!