Zagrebačka tvrtka planira zaposliti 300 ljudi: "U 25 godina u Hrvatskoj nismo vidjeli da tržište raste kao tamo"

Foto: Zarko Basic/PIXSELL Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Domaći softveraš u Kijevu je prije tri tjedna potiho otvorio ured. Startao je operaciju s 20 zaposlenika.

Najveći hrvatski softverski izvoznik i domaća IT tvrtka o čijoj se prodaji najviše nagađa u posljednje vrijeme, zagrebački Span, zasad barem, ima drugačiji plan, doznaje Poslovni dnevnik. Span je u Ukrajini otvorio ured u kojem cilja zaposliti čak 300 IT stručnjaka čime će se takoreći udvostručiti u veličini. Domaći softveraš u Kijevu je prije tri tjedna potiho otvorio ured.

Startao je s 20 zaposlenika, a u domaćim IT krugovima navodi se da je već sada na 30 IT stručnjaka. Usporedbe radi, Span u Hrvatskoj zapošljava 400 ljudi, a ukupno, globalno, broji ih 450. Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana potvrdio nam je da 200 do 300 radnika u Ukrajini planiraju zaposliti u iduće dvije do tri godine. "Otvaranje ureda u Ukrajini prvi je korak u snažnijem širenju tvrtke na istočna tržišta, koja su bogatija nego što si m tu iz Zagreba možemo uopće predočiti i na kojima smo u prednosti u odnosu na zapadnu konkurenciju, jer imamo bolju reputaciju", kaže Dujmović.

Span je, prema analizi koju su za portal ICT Business napravili Bisnode i Poslovna.hr, najveći hrvatski softverski izvoznik u 2017. godini. Veći čak i od Infobipa, tvrtke koja je s četiri milijarde krajnjih korisnika na SMS uslugama i s klijentima poput Whatsappa i Vibera, najveća hrvatska softverska tvrtka. Span je u 2017. godini zabilježio izvoz od 162,2 milijuna kuna uz rast od 39,5 posto. Po tom je pokazatelju ujedno i jedan od najbržerastućih hrvatskih softverskih izvoznika. Usporedbe radi, drugi po redu, Infobip, zabilježio je lani rast izvoza od 13,7 posto na 134,8 milijuna kuna.

 

350 milijuna

kuna prihod koji Span očekuje u 2018. godini

Sudeći prema planovima koje ima Dujmović, Span će u iduće tri godine rast svog izvoza u najmanju ruku zadržati na postojećoj razini, a izvjesno, značajno povećati. Hrvatski softveraš, naime, vidi mnogo prilika za poslove u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžikistanu, Kirgistanu, Gruziji, Armeniji te dakako samoj Rusiji. 

"Kao što se na zapadu podrazumijeva da znate engleski, tako se na ovim tržištima podrazumijeva da znate ruski, i to je razlog zašto je logično da se širimo prema državama u kojima potencijalni zaposlenici dobro znaju ruski jezik", kaže Dujmović. Priče o prodaji Spana, jedne od tri najveće softverske tvrtke u Hrvatskoj i jednog od najvećih Microsoftovih partnera u jugoistočnoj Europi, posebno su se intenzivirale sada, godinu dana otkako je Hrvatski telekom, inicijalno, u tajnosti pregovarao o njegovoj kupnji i kad se očekivala objava zaključenja tog posla.

Veliki interes
Do te transakcije na kraju nije došlo. No, HT je prethodno snimao i IN2 grupu, koju također nije kupio, a IN2 grupa se u siječnju ove godine, nakon što su branšom pet do šest godina kružile špekulacije na tu temu, ipak prodala. Kupio ju je kanadski Constellation Software. Stoga ne čudi živ interes i na najmanju glasinu da se Span prodaje, neovisno bila ona utemeljena na činjenicama ili ne. Domaće softverske tvrtke, k tome, u posljednje vrijeme iznimno su atraktivne mete za preuzimanja, a tako će i ostati još neko vrijeme zbog iznimnih poslovnih pokazatelja. U domaćoj softverskoj udruzi CISEx-u su izračunali da je lani hrvatska softverska industrija zabilježila prihod od 9,89 milijardi kuna i generirala 2,95 milijardi kuna izvoza. 

I prema podacima HUP-ovog ICT ogranka, softverska industrija najbržerastući je segment među industrijama pokretačima, odnosno najpotentnijim granama domaćeg gospodarstva kako je navedeno u Industrijskoj strategiji Hrvatske. U podacima o prihodu i izvozu softveraša, podaci im se podudaraju s onima CISEx-a, ali HUP ICT ima i prognozu rasta. Do 2025. očekuje da će se prihod industrije udvostručiti na 18 milijardi kuna, a izvoz povećati na barem 7,2 milijarde kuna.

 

162 milijuna

kuna vrijednost je Spanovog izvoza u 2017. godini

Span u svemu tome visoko kotira. Na popisu tisuću najvećih hrvatskih visoko-tehnoloških tvrtki po prometu portala ITbizCruncha nalazi se na devetom mjestu s 323,4 milijuna kuna prihoda u 2017. godini. No, kad se uzme u obzir da su na tom popisu i telekomi te druge slične tvrtke, plasman Spana mnogo je bolji. Kao IT tvrtka našao bi se na trećem mjestu po veličini u Hrvatskoj, odmah iza Combisa i King ICT-a, a kao softverska tvrtka na prvom mjestu. Treba uzeti u obzir da niti jedan statistički pregled u Hrvatskoj ne može u cijelosti uzeti u obzir rezultate tvrtki poput Infobipa, koje iako hrvatske, sjedište imaju u inozemstvu.

Cijeli ured
Nikola Dujmović, predsjednik uprave Spana kaže da u 2018. očekuje prihod na razini 350 mil. kuna. Drugim riječima, ne dođe li do većih odstupanja, Span će zadržati pozicije koje ima u odnosu na ostale softverske i ine tržišne igrače. Dujmović pojašnjava da širenje na istočna tržišta već sada nosi kvalitetan rast. "Mogu uzeti primjer Ukrajine u kojoj nam je takoreći svaki ugovor na razini Hrvatske, a ruska tržišta su u takvom uzletu kakav u Hrvatskoj nikada nismo doživjeli", kaže prvi čovjek tvrtke koja upravo ove godine slavi 25. godina poslovanja.

Dodaje da će u Ukrajini zapošljavati sve profile zaposlenika. "Tamo nećemo raditi kao u Hrvatskoj, koja nam je baza za outsourcing prema zapadu već planiramo zaposliti sve, od softverskih arhitekata preko developera pa sve do projektnih menadžera", zaključuje Dujmović. 

Komentari (2)
  • Kasandra
    Kasandra 11:11 24.12.2018.

    Nikola Dujmović je od ničega stvorio respektabilnu IT.tvrtku Prije 25 godina nitko osim njega nije vjerovao da će uspjeti. Imao je viziju, znanje, sposobnosti, vještinu upravljanja, što je stalno nadograđivao, prave ljude oko sebe, urođenu tvrdoglavost, vjerovanje u sebe, samopoudanje uz dozu samodopadnosti, ogromni potkrijepljeni ego,… Sad bi trebao znati stati i ne se previše raspršiti, teritorijalno i sadržajno. Taj bi stručnjak bio dobar premijer. On zna što hoće, što može, što smije i što nam treba. Ne podnosi uhljebe, neznalice stranačke “idiote”, On domoljublje i hrvatstvo živi. Ne ističe ih, kao što se time ne koristi.
    Ima još njih njemu sličnih. Treba ih pronaći, pokazati i ugraditi njihovo znanje u razvoj gospodarstva, društva i države.

  • trader
    trader 17:40 19.12.2018.

    Niakkvo čudo. Ukrajina štrika softver još jeftinije nego mi pa je očigledno da ovi žele ušićariti na još jeftinijoj radnoj snazi programera. Slijedeća postaja je Obala Bjelokosti, tamo su programeri još jeftiniji i rade samo za hranu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve