Najzdravije i najzabavnije rješenje gradskog prijevoza

Autor: Marta Duić , 10. rujan 2015. u 22:00
Krešimir Dvorski iz Nextbikea jedan je od organizatora 'Škole bicikliranja 18+' /Goran Stanzl/PIXSELL

Uz educiranje biciklista, bilo bi vrlo važno poboljšati i biciklističku infrastrukturu jer upravo biciklizam kao opcija gradskog prijevoza obuhvaća sve ono čemu pametni gradovi teže.

Dvodnevna edukacija ima za cilj potaknuti veću mobilnost građana, razvijati kulturu bicikliranja i povećavati sigurnost svih sudionika u prometu. S obzirom na činjenicu da su biciklisti u Europskoj uniji i Hrvatskoj predstavljali jednu od najrizičnijih skupina sudionika u prometu 2014. godine,  pokrenut je projekt 'Škola bicikliranja 18+' koji je namijenjen svim odraslim biciklistima u Zagrebu.

Ovu besplatnu dvodnevnu edukaciju koja se održava 14. i 15. rujna u prostorijama Autokluba Siget najavili su njeni organizatori Autoklub Siget, Udruga Sigurnost u prometu, Udruga Moj bicikl, Crveni križ Zagreb, Nextbike – Sustav javnih bicikala i Zagrebačka pivovara. Prema riječima organizatora 'Škola bicikliranja 18+' dio je popratnih aktivnosti uoči Europskog tjedna mobilnosti,  a cilj je projekta da se se zajedničkim djelovanjem svih suorganizatora potiće veća mobilnost građana, razvija kultura bicikliranja i sigurnost svih sudionika u prometu. 

 

Škaro

Suočeni smo s pomanjkanjem odgovornosti u prometu. Zato je edukacija bitna

Educiranje biciklista
"Sustavi javnih bicikala su u svijetu prije svega nadopuna gradskog prijevoza i samim time smanjuju emisiju štetnih plinova, probleme s parkingom i povećavaju toleranciju među različitim sudionicima u prometu. Mi upravo zato i sudjelujemo kao jedni od suorganizatora škole. Također to je najjeftiniji, najzabavniji, najzdraviji javni gradski prijevoz", pojasnio je Krešimir Dvorski, direktor tvrtke Nextbike – Sustav javnih bicikala. S 30.000 članova, Autoklub Siget najveći je autoklub u Hrvatskoj, te zato vodi posebnu brigu o sigurnosti sudionika u prometu.   "Suočeni smo s pomanjkanjem odgovornosti u prometu, neispravnim biciklima i lošom biciklističkom kulturom. Zbog toga nam je drago što smo dio ovog vrijednog projekta jer i sama statistika pokazuje koliko je pravilna edukacija nužna za naše bicikliste˝, istaknuo je predsjednik AK Siget Damir Škaro.

Dvorski je istaknuo i ekološku komponentu korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. "U Hrvatskoj do sada imamo 7500 registriranih korisnika koji su zajedno ostvarili 100.000 najmova, prešli 250.000 kilometara i spriječili emisiju oko 70 tona štetnih plinova", poručuje Dvorski.Kako kaže cilj im je u suradnji s partnerima omasoviti ovaj projekt i doseći troznamenkasti broj polaznika te dodatno potaknuti toleranciju među biciklistima. Također, napominje Dvorski nadaju se kako će i grad odigrati svoju ulogu i poboljšati biciklističku infrastrukturu. Trenutno su prisutni u pet gradova – Zagreb, Šibenik, Gospić, Slavonski Brod i Karlovac i u njima su nadopuna gradskom prijevozu.

 

7500registriranih

korisnika Nextbikea u Hrvatskoj odvozilo je 250.000 kilometara i spriječilo oko 70 tona emisije štetnih plinova

Kad se projekt proširi na kapacitet kakvom teže, primjerice da u Zagrebu imaju barem 50 stanica, a ne trenutnih 15, Nextbike će postati ravnopravni dionik u pružanju usluge javnog prijevoza. Projekt 'Škola bicikliranja 18+' nije samo rezerviran za polaznike koji posjeduju svoj bicikl. Naime, Nextbike će osigurati potpuno besplatan najam bicikala tijekom trajanja škole i nagradne poklon bonove u vrijednosti 79 kuna. Koliko je društveno odgovorno ponašanje i dodatna edukacija javnosti ključna za smanjivanje ovog negativnog trenda svjesna je i Zagrebačka pivovara. "Društveno odgovorne inicijative jedan su od glavnih prioriteta našeg poslovanja. Zagrebačka pivovara sudjelovat će i aktivnim uključivanjem naših zaposlenika u ovaj projekt jer odgovornost za sigurnost u prometu počiva na svakom pojedincu. 

Bicikliranje kao temelj pametnih gradova
Želimo da naši zaposlenici sve više dolaze na posao biciklima te im pružamo edukaciju. Nedavno smo imali trening eko-vožnje te smatramo da je to sjajan primjer kojim bi se trebale voditi i druge velike kompanije",  istaknula je Tina Puhalo Grladinović, voditeljica korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare. Kako smatra Dvorski, bicikliranje je direktno povezano s konceptom pametnih gradova. Ako postoji kvalitetna infrastruktura te edukacijski procesi na institucionalnoj i privatnoj razini, tada bicikliranje samo može pomoći razvoju pametnih gradova. Kako kaže, bicikliranje obuhvaća sve ono što pametni gradovi žele – korištenje alternativnih izvora energije, održivost i ekologiju.

 

Puhalo Grladinović

Želimo da naši zaposlenici sve više dolaze na posao biciklima

"Ima mnogo razloga zašto bicikliranje kod nas još uvijek nije popularno kao u nekim drugim zemljama. Jedan dio ljudi naprosto ne zna voziti bicikl, jedan dio se nelagodno osjeća kad automobili prolaze kraj njih, a ima i puno neznanja. Ljudi primjerice misle da će se uznojiti ako idu biciklom na posao ili da će ih netko percipirati siromašnima jer voze bicikl, a ne automobil. To su sve predrasude koje su pomalo primitivne. Ono što je već ustaljeno u razvijenim zemljama mi tek ispipavamo, umjesto da pozitivna nasljeđa izvana prihvatimo objeručke", kaže Dvorski i napominje kako bi bilo realno da Zagreb ima 100 stanica i 1000 bicikala, a još bi ih toliko trebalo biti raspodijeljeno na ostale gradove u Hrvatskoj. 

Besplatni dvodnevni tečaj

Poznavanje prometnih propisa i pružanje prve pomoći

Prvog dana škole bicikliranja polaznici će dobiti informacije o stanju sigurnosti biciklističkog prometa, sigurnom sudjelovanju biciklista u prometu, poznavanju prometnih propisa te prednosti korištenja sustava javnih bicikala. Drugog dana održat će tečaj pružanja prve pomoći, a moći će se čuti i savjeti za kupovanje, održavanje i servisiranje bicikala. Nakon predavanja slijedi praktični dio nastave i kratka pokazna           vožnja na poligonu 'Kockica' na Prisavlju. Predavanja će održavati stručnjaci iz AK Siget, Udruge Sigurnost u prometu, Nextbikea – Sustava javnih bicikala, Crvenog križa Zagreb i udruge Moj bicikl. Ovo je treća sezona održavanja 'Škole bicikliranja 18+', a dosadašnji polaznici istaknuli su vrijednost prenesenog znanja osobito u praktičnom dijelu nastave i u poznavanju prometnih pravila.

Biciklisti u Europi

Ove zanimljive činjenice vjerojatno niste znali.

  • U 2000. bilo je oko 200 milijuna bicikala, ali samo 10 posto tih bicikala su se koristili svakodnevno. Nizozemci, kao najaktivniji biciklisti, u prosjeku prijeđu 2,3 km dnevno, a Španjolci svega 0,1 km. 
  • Čak 26 posto svih putovanja u Nizozemskoj obavlja se biciklom. Za usporedbu, u Velikoj Britaniji takvih putovanja je svega dva posto. 
  • Prosječna dnevna udaljenost koju prevali stanovnik europskog grada iznosi manje od 6 km – to je udaljenost koja se lako može prijeći biciklom i to brže nego automobilom. 
  • Prosječna cijena novog bicikla je 579 eura što je više od 30 puta manje od prosječne cijene automobila.
  • Ako zbrojite vožnju u automobilu s vremenom provedenim za pokrivanje troškova te vožnje, ispada da je prosječna brzina putovanja u automobilu 8 km/h. Brži ste na biciklu. 
  • U Njemačkoj je promet u ciklo turizmu porastao s 5 milijardi eura u 2000. godini, na 9 milijardi eura u 2009. godini.  Ulaganja u infrastrukturu, posebice biciklističke staze, vraćaju se u roku kraćem od dvije godine.
  • Zrak u automobilu može biti zagađeniji od zraka koji udiše biciklist na ulici. Zrak u automobilu sadrži dvostruku količinu ugljičnog monoksida nego vanjski zrak.
  • Za sigurnost u prometu važnija je dobra biciklistička infrastruktura od nošenja kacige. Tome u prilog ide činjenica da u Nizozemskoj, gdje samo samo 0,1 posto biciklista nosi kacigu, ima manje od 20 prometnih nesreća po prijeđenih milijardu kilometara, dok u Finskoj, gdje 20 posto svih biciklista nosi kacigu, ima 50 kobnih nesreće po milijardu prijeđenih kilometara. 
  • Studija provedena u Velikoj Britaniji pokazala je da je kod biciklista omjer između zdravstvenih prednosti i zdravstvenih rizika nastalih bicikliranjem 20:1. 
  • U pogledu energetske učinkovitosti, ljudi na biciklima nadmašili su prirodnu evoluciju: da bi 1 kg svoje tjelesne mase premjestili 1 km, biciklist na normalnom biciklu treba samo 0,136 kalorija, dok galebu za istu radnju treba 1,433 kalorija. Da bi se čovjek prevezao jednu milju (1,6 km), biciklu je potrebno 35 kalorija, dok će automobil potrošiti 1860 kalorija.  
  • Bicikliranje ima pozitivan učinak na emocionalno zdravlje, poboljšava samopouzdanje i toleranciju na stres, a pritom smanjenje i umor, poteškoće sa spavanjem te niz drugih simptoma.
  • Odrasla osoba koja redovito vozi bicikl imat će razinu tjelesne spremnosti kao da je 10 godina mlađa, te može očekivati da će živjeti dvije godine duže od prosjeka.
  • Biciklist koji na putu do posla prijeđe 8 kilometara, godišnje izbjegne 3220 kilometara vožnje u automobilu čime štedi 380 litara benzina i ne izbacuje 0,75 tona ugljičnog dioksida.

Komentirajte prvi

New Report

Close