‘Hrvatska dobiva prvi centar za umjetnu inteligenciju, otvorenje je u pripremi’

Ministri Horvat, Bošnjaković i Ćorić na panelu /Igor Šoban/PIXSELL Ministri Horvat, Bošnjaković i Ćorić na panelu /Igor Šoban/PIXSELL

Pojedinci su već jako u 4. industrijskoj revoluciji, a država nije, moramo i obrazovati kadar koji može pratiti razvoj tehnologija.

Izazovi i prilike digitalnog doba te naglašavanje prednosti digitalizacije poslovanja bile su teme 22. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu u Rapcu, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Na ovoj ‘paperless’ konferenciji zahvaljujući tvrtki AKD koja je napravila posebnu aplikaciju publika je mogla aktivno sudjelovati i u panelima i predavanjima.

Da je pojam digitalizacije mnogima i dalje stran, složio se i ministar Darko Horvat. Navodi da rade na umrežavanju šest državnih institucija kojim će pokrenuti i olakšati poslovanje Hrvatskoj. Do kraja godine očekuje se i uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja e-računa, a započeli su i s radom na otvorenju prvog centra umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

“Već sad zovemo upomoć jer u puno toga jako kasnimo i vlak prolazi mimo nas. Umjetna inteligencija zapravo su kockice velikog mozaika i kada bismo usporedili što rade Estonci, a što mi, jasno je da je kod njih sve zaokruženo i integrirano, a nama to nedostaje. Hrvatski startupi dobivaju nagrade, mladi doktori znanosti vode velike procese u svjetskim kompanijama, naše mlade umove traže i stručnjaci iz svijeta, ali i dalje zaostajemo i moramo staromodna razmišljanja ostaviti iza sebe”, istaknuo je Horvat.

 

50 posto

bit će niža sudska pristojba za one koji to rade elektronički

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, ističe da samo tehnologija može omogućiti napredak i boljitak u tom sektoru te dodaje da uče iz primjera Estonije. “Oni drukčije žive taj digitalni život. Mi već niz godina stvaramo pretpostavke, a sada smo se usmjerili na e-spise, čime želimo da svi trgovački sudovi budu umreženi i lakše komuniciraju. Elektronička tužba, e-podnesci i e-presuda, imamo uvjete, ali to će tek funkcionirati u punom obliku kad uvedemo reda.

U fazi smo izmjena Zakona o sudskim pristojbama te će onima koji to rade elektronički pristojba biti niža za 50%”, objašnjava Bošnjaković. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, upozorava da nas i dalje čeka puno posla te da su pojedinci već snažno zakoračili u 4. industrijsku revoluciju, iako država to nije učinila. “Postoji fama da ćemo robotizacijom i razvojem novih tehnologija izgubiti mnoga radna mjesta. Iz socijalnog fonda imamo sredstva, a obrazovnim sustavom moramo stvoriti kadar koji može pratiti razvoj tehnologije”.

Kako otkriva Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, uskoro nas čeka transformacija Zavoda za zapošljavanje koji će biti fokusiran i na cjeloživotno učenje, a cjelovita mirovinska reforma ide k tome da mirovine budu veće, ali održive za javne financije.“

Digitalizacija ne smije biti cilj, ona je sredstvo i daje pretpostavke za razvoj. Ako tehnološki zaostajemo za svijetom, kad su u pitanju ljudi, ne zaostajemo. Sustavni pristup ljudima pogrešan je i treba mijenjati mentalni sklop i sebe uvodeći digitalizaciju”, smatra Goran Marić, ministar državne imovine.

Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ističe da nema digitalizacije bez dobre komunikacijske mreže te poručuje da su osigurali sredstva za razvoj pristupne i agregacijske mreže i do 2023. realizirat će se na područjima za koje nema komercijalnog interesa operatera.

“ U postupku javne nabave radikalno ćemo promijeniti sustav, iz iskustava na terenu u sljedećih tri mjeseca imat ćemo verificirano što to sektor koči. Moramo transformirati i strukovne kompetencije. Digitalizacija i umjetna inteligencija dobit će svoja sredstva, no ključno je da se dotad što bolje pripremimo”, poručuje Horvat. Na panelu Iskustva u digitalizaciji govorilo se o stanju u realnom sektoru.

“Poduzetnike najviše muče promjene na razini države koje su prespore, strukturne se ne događaju, nego se radi o kozmetičkim promjenama”, kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Kako ističe Davor Pleško, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, digitalizacija je pravi put, ali obrtnici nisu svi u istom košu.

“Trebamo pomoći,sebi i drugima da u nizu e-paradigmi i e-proizvoda ne zaboravimo na dva važna E koja nas podsjećaju na temelje, a to su etika i ekologija, dva E koja ne smijemo ispustiti dok svjedočimo kvantnim skokovima evolucije”, naglasila je u Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!