Hrvatska će biti konkurentnija kad se riješi korupcije i jače osloni na tehnologiju

Autor: Tanja Ivančić Belošević/VL , 25. ožujak 2015. u 14:12
Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska/ Petar Glebov/PIXSELL

Iako ICT sektor ima potencijal od najmanje 5000 novih radnih mjesta do 2020., i dalje premalo ljudi završava inženjerske studije, pa nam nedostaje stručni kadar.

S Ivanom Vidakovićem, prvim čovjekom Microsofta, razgovarali smo o stanju u ICT-ju, obrazovnim kadrovima te predstojećoj Windays konferenciji koja se održava u Umagu sredinom travnja 

Početkom jeseni premijer i nekolicina ministara bili su u posjetu američkim tehno tvrtkama, pa i u središnjici Microsofta, gdje ste ih ugostili. Što se pozitivno izrodilo iz tog posjeta? 
Do ovog prvog posjeta hrvatske Vlade najvećim tehnološkim kompanijama svijeta  ICT industrija u Hrvatskoj nikada nije dobila toliko pozornosti. Taj je posjet definitivno usmjerio fokus na važnost ICT industrije kao zamašnjaka gospodarskog napretka. Istaknuta je nužnost povezivanja svih industrija s hrvatskim ICT sektorom s ciljem razvoja gospodarstva, privlačenja investicija i povećanja konkurentnosti na globalnom tržištu. Hrvatska Vlada prepoznala je činjenicu da su kvaliteta i učinkovitost funkcioniranja državnih institucija ključni čimbenici za razvoj privatnog sektora i gospodarstva općenito. 

Ima li kakvih konkretnih koraka? 
Važno je istaknuti da hrvatski IT izvoz kontinuirano raste, a 2013. bio je veći od 2,1 milijardu kuna, što IT čini jednom od 12 najvećih izvoznih grana hrvatskoga gospodarstva. Možemo slobodno reći da je ICT sektor jedan od najbrže rastućih, s najvećom dodanom vrijednosti i s daljnjim trendom rasta zapošljavanja. To je još jedan pokazatelj Vladi u kojem smjeru treba formirati strategije razvoja. Očekujem da će se o određenim rezultatima posjeta Vlade svjetskim kompanijama uskoro čuti. 

Tehno-startupovi mogu biti disruptivni element i pokretač ekonomije. 
Da, tehno-startupovi definitivno su jedni od pokretača ekonomskog rasta, a inovacija je danas ključ uspjeha za svaku tvrtku. Zahvaljujući internetu i globalnoj povezanosti danas svatko može biti dionik globalnog tržišta, bez obzira na lokaciju. Inovativni modeli i startupovi tipa Ubera ili AirBnB-a značajno utječu na postojeće poslovne modele, ali i cijele industrije. 

Imamo li za njih pravu investicijsku klimu? 
Hrvatski dugoročni problem je nekonkurentnost na globalnoj razini. Prema izvješću o konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma, Hrvatska je po konkurentnosti rangirana kao 77. zemlja od ukupno 144. Usporedbe radi, 2007. zauzimali smo 57. mjesto. Prema podacima IMD-a, Hrvatska je na 59. od ukupno 60 uspoređenih zemalja. Primjerice, prema pravnom okviru za investicije nalazimo se na 140. mjestu. Po sposobnosti zadržavanja talentiranih ljudi nalazimo se na 137. mjestu. Ti poražavajući podaci upućuju na hitnost transformacije privatnog i javnog sektora jer o konkurentnosti zemlje ovisi cjelokupan društveni standard. Posljedica kontinuiranoga pada globalne konkurentnosti smanjenje je atraktivnosti za potencijalne investitore. Usto, vidljiva je veza između indeksa korupcije i konkurentnosti države. Što je indeks korupcije niži, to je država konkurentnija. Konkurentnost možemo postići samo ako imamo otvoreno društvo podržano tehnologijama, ako se riješimo korupcije, ako stvorimo transparentnu i učinkovitu javnu upravu i ako omogućimo dvosmjernu komunikaciju između institucija i građana. U takvom okruženju nerealno je očekivati razvoj investicijske klime i poduzetništva. 

Na Windaysima će biti riječi o nezaposlenosti mladih. Što Hrvatska može učiniti po tom pitanju? 
Kroz obrazovni sustav mladi bi morali dobiti poticaj za razvijanje inovativnosti i kreativnosti kao osnovnih čimbenika uspjeha. Zato treba mijenjati nastavne kurikulume te u fokus staviti zanimanja budućnosti i korištenje modernih informatičkih alata u svakodnevnoj nastavi i životu. Iako ICT sektor ima potencijal od minimalno pet tisuća novih radnih mjesta do 2020., i dalje premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije, pa nam nedostaje stručni kadar. U IT zanimanjima vidim put k rješenju problema dijela nezaposlenosti. Konferenciju ćemo početi diskusijama između vodećih stručnjaka iz gospodarskog i javnog sektora te akademske zajednice o nezaposlenosti mladih, kvalitetnom upravljanju talentima i usvajanju novih načina poslovanja koje omogućuje moderna tehnologija. Vjerujem da ćemo pregledom uspješnih primjera i svježih ideja kreirati smjernice za poticanje zapošljavanja. 

Povećati upisne kvote za IT

Godinama upozoravate na nužnost promjene obrazovnog sustava. Kakva je situacija s 'proizvodnjom' IT kompetencija?

Hrvatska treba informatičku strategiju kojom će se uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada u digitalnom vremenu. Preduvjet napretka i bolje konkurentnosti je obrazovana radna snaga. Nužno je povećati upisne kvote na prirodno-tehnološkim fakultetima i proizvesti što više IT stručnjaka, kojih nedostaje i u Hrvatskoj i u Europi. Iako naša IT industrija raste, godinama imamo problem nedostatka kvalitetnih programera.

Komentirajte prvi

New Report

Close