Paralelno s najavom velikog investicijskog vala Deutsche telekom je u Berlinu javnosti po prvi put otvorio svoj odjel istraživanja i razvoja i pokazao kako on vidi telekom budućnost. A ono što se moglo vidjeti je potpuno drugačije od onoga na što smo navikli gledajući kako su DT i HT radili posao do sada. Sve je otvoreno, najavljuje se unaprijed, potiču se partnerstva… Kako smo neslužbeno doznali na tu je transformaciju potaknuo rad ekipe "ludih konzultanata" iz Silicijske doline koje je DT angažirao prije tri godine. Poslovni dnevnik razgovarao je s Thomasom Kiesslingom, voditeljom razvoja proizvoda i inovacija DT-a koji kreira tu novu budućnost DT-a, a u kojoj vrlo aktivno sudjeluje i HT.

Na konferenciji IFA planirate predstaviti novi strateški važan proizvod Qivicon. O čemu se radi?

Qivicon je DT-ova platforma za pametan dom nastala kao rezultat suradnje s nizom partnera u Njemačkoj. Partneri su primjerice Miele, Samsung, D-Link, Belkin i Solon, ali i još neki o kojima zasad ne mogu govoriti. Predstavit ćemo prvi proizvod nastao kao plod te suradnje tijekom posljednje dvije godine. To je paket koji će se moći kupiti u DT-ovim trgovinama, a uključuje našu kutiju koja povezuje sve pametne proizvode spomenutih proizvođača. U kutiji su još senzori koji prate jesu li vam prozori otvoreni ili ne i slično, a na svojem računalu, tabletu ili pametnom mobitelu možete time upravljati. No, to je tek početak.

Kako će se to naplaćivati?

O tim detaljima zasad ne mogu govoriti. No, ono što smo otkrili je da ljudi trenutačno ne žele plaćati za uslugu pametnog doma iako itekako žele te funkcionalnosti. Zato se ide prema tome da se usluga naplaćuje kroz pametne uređaje. S druge strane, stotine tisuća korisnika je spremno platiti i po 250 dolara za pametan i dizajnerski zadivljujući termostat kakav je razvio američki Nest. Mi smo pronašli njemačkog klona i nudimo mu našu Qivicon platformu preko koje korisnici mogu po principu plug-and-play upravljati tim termostatom. Upravo to automatsko prepoznavanje, otvorenost naše platforme i afirmacija niza velikih kompanija da surađuju s nama nam daje sigurnost da će ovo biti vrlo važan proizvod u budućnosti.

Otkud takav radikalan zaokret u načinu na koji DT stvara proizvode?

Očekujte još takvih radikalnih zaokreta koji se temelje na platformama, otvorenosti i partnerima. Naš novi moto je inovacije kroz suradnju, jer se uspjeh više ne može postići tako da sve radite sami.

Kad će Qivicon biti dostupan u Hrvatskoj?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kad se govori o Qiviconu treba prepoznati jednu novu dimenziju tržišta. U telefoniji i internetu naši su konkurenti telekom operatori, ali u Qiviconu su nam konkurenti tvrtke poput Googlea. Mi znamo da je Google prije nekoliko godina pokušao stvoriti sličnu platformu, ali je projekt utihnuo. Qivicon zato neće raditi samo na mreži DT-a, već na mrežama svih operatora. No, s takvom globalnom tehnologijom cilj nam je prvo izaći na najveća i to u prvi mah najveća europska tržišta.

Ali iako Hrvatska nije u prvom valu Qivicona, kod vas ćemo razvijati drugu strateški važnu ponudu – mobilnu trgovinu.

Kako ste odabrali hrvatsko tržište i HT za taj projekt?

Preduvjet je kultura, odnosno okruženje u kojem može bujati takav razvoj. Hrvatski telekom ima najbolje rezultate s IPTV-om, jedne od najboljih u IP mrežama i kod vas se testira TeraStream. Znači, imate reference. No, toga možda ne bi bilo da na čelu HT-a nije Ivica Mudrinić koji je vrlo angažiran oko uvođenja novih tehnologija. Atipičan je, jer u takvim projektima ima viziju što je za uspjeh u istraživanjima i razvoju ključno. Nadalje, HT ima dobru tržišnu poziciju i ima stvarno mnogo vrsnih stručnjaka. Konačno, HT je pokazao veliki interes za projekt mobilne trgovine.

Što je za vas mobilna trgovina?

Zaboravite na priče o NFC-u. To je samo tehnologija i naplata te tehnologije je nešto o čemu bi razmišljao stari DT. Ovaj DT okrenut budućnosti to vidi kao platformu koja će vam olakšati život. Recimo, prije dva tjedna sam boravio u PayPalu u Silicijskoj dolini. Za njih je mobilno plaćanje dobro iskustvo korisnika. Štoviše, to mora biti cool iskustvo. A opet, govorimo o razvoju vrlo složene platforme koja mora uspješno povezati mnogo sudionika: od kupaca preko trgovaca do različitih financijskih institucija. Apsolutno idemo u takav projekt u Hrvatskoj.

Kako će to mobilno plaćanje izgledati?

Znači naš tim bi u suradnji s partnerima napravio platformu za mobilno plaćanje, imali biste prepaid karticu za plaćanje i slične funkcionalnosti, a onda bi se to rješenje prilagođavalo specifičnostima svakog tržišta. Smisao je da to bude jednostavno korisniku, da on ima mobilni novčanik.

Zašto ne ubrzate taj proces i ugovorite suradnju s PayPalom?

U ranoj smo fazi razvoja i razgovaramo sa svima od PayPala preko Mastercarda i Vise do banaka. PayPal je trenutačno najsnažniji u mobilnoj trgovini, ali nema primjerice pristup trgovinama u trgovačkim centrima u Zagrebu. U svakom slučaju je točno da, ako se želite natjecati s PayPalom, morate imati partnere koji se razumiju u taj biznis.

Uz Qivicon i mobilno plaćanje, koji su još strateški smjerovi razvoja?

M2M i još neke. Suština je pak da se taj tehnološki razvoj paralelno prilagođava nizu industrija. Zato na tom razvoju zapravo surađuje niz industrijski specifičnih jedinica od one zadužene za zdravstvo, pametne energetske mreže, umreženi automobil itd. No, sve one primjerice rade na M2M projektima i mobilnom plaćanju. I sve se to radi s partnerima, otvoreno.

Kako partneri mogu biti sigurni da je DT predan dugoročnoj suradnji, a ne recimo ubrzavanju razvoja koji bi završio akvizicijom ili istiskivanjem partnera?

Ako smo kao menadžment DT-a išta naučili na primjeru Silicijske doline onda je to da bez suradnje nema uspjeha, a za to moramo imati otvorene platforme. Svjesni smo svoje veličine i baš zato imamo industrijske jedinice koje praktički rade kao startupi. One su mnogo manje od DT-a kao cjeline i to je također taj pozitivan signal našim partnerima. Ako u tome može biti uspješan Amazon u raznim industrijama, možemo i mi.

HT u Hrvatskoj ima poslovnu cloud trgovinu. Kako se ona uklapa u taj novi princip rada DT-a?

To je platforma koja se proteže kroz sve DT-ove operacije. I kada jedna hrvatska cloud tvrtka želi na međunarodno tržište dovoljno je da ugovori tu suradnju s nama i automatski je prisutna na nizu svjetskih tržišta. Primjerice, preko nje nudimo Office365 za koji je Microsoft ugovorio suradnju za sva tržišta. Znači ponudili smo ono što je naše temeljno poslovanje: našu mrežu i povezivanje.

Kako će za pet godina izgledati "DT budućnosti"?

Telekom budućnosti je iznimno troškovno efikasna infrastrukturna kompanija koja se sastoji od kablova i softvera. U Hrvatskoj se razvija srce te nove mreže. To je TeraStream. Nažalost, da bi mogli imati takvu novu potpuno IP mrežu koja se temelji na softverskim komponentama i na kojoj vrtite nove platforme i nudite nova rješenja, morate prethodno imati adekvatnu infrastrukturu s LTE-om, optikom, VDSL2 itd. Tu se stvari odvijaju sporije nego u softveru i uslugama. U Njemačkoj se očekuje da će IP transformacija biti gotova tek 2018., u Hrvatskoj pak ranije.

DT budućnosti je integriran fiksno-mobilni operator koji omogućava kvalitetnu povezanost za vaše M2M uređaje, Google naočale, pametan sat, pametan mobitel, tablet i druge uređaje koje ćete koristiti kroz koju godinu.

Kakve izazove takav tempo promjena nameće vama i vašoj jedini za razvoj proizvoda i inovacije?

Ima ih mnogo, ali srećom postoje neki megatrendovi koje možemo pratiti. Jedan je softver. Naime, pogledajte što je VMWare napravio s virtualizacijom. Danas zato efikasnije koristite poslužitelje, ali zbog virtualnih servera danas ne trebate više hardverske sistemske inženjere već ljude koji servere znaju crtati u dijagramima i planirati njihov razvoj. Jedna promjena je potaknula niz drugih promjena. U DT-u očekujemo da ćemo sa TeraStreamom imati softversku mrežu.

Nadalje, planiramo raditi otvorene platforme, jer su primjeri iz industrije poput Vodafonove virtualne trgovine pokazali da se zatvorenim rješenjima ne možete natjecati s recimo Appleovim iTunesom. A ta otvorenost pak znači da morate izmijeniti način na koji kompanija radi iznutra, jer odjednom je svaki razvoj multidisciplinaran i zahtjeva stvaranje virtualnih projektnih timova.

Konačno, tu je transformacija u e-kompaniju koja će omogućiti automatizaciju niza procesa kako bi korisnicima mogli usluge prodavati online. Korisnici danas tako kupuju softver i uređaje, a Amazon pokazuje da se to može napraviti i u drugim industrijama.

Hoće li taj razvoj ići sekvencijalno, znači prvo pametne mreže pa pametne platforme pa pametne usluge ili čete ga ubrzati?

Mreže i platforme se mogu napraviti paralelno, ali usluge, odnosno transformacija u e-kompaniju ovisi o njima. To je najsloženiji dio i ide na kraju.

Uz 30 posto uštede vaša mreža budućnosti će omogućavati da se novi proizvodi na tržište izbacuju kroz par dana do par tjedana. Kako će izgledati razvoj proizvoda u telekom industriji kroz pet godina?

Bit će vrlo sličan softverskim kompanijama. Već sada je, ali će biti oš sličniji. Nužan je agilni razvoj, dobri menadžeri koji poznaju specifične nove sisteme, softverski stručnjaci koji imaju iskustvo u testiranju softvera, ali i miks drugih stručnjaka poput pravnika, ekonomista itd. To će raditi virtualni timovi. Dobar primjer je tu Qivicon na kojem radi tim od 80 ljudi koji praktički rade na jednom katu, samostalno, kao startup, i svakih nekoliko mjeseci izbacuju novu verziju. Ne baš tako dobar primjer razvoja je Joyn jer se to radilo na stari način pisanjem specifikacija koje nisu bile dovoljno precizne da bi se nakon lansiranja shvatilo da bi korisnici rado neke druge opcije.

Telekomi danas većinu prihoda ostvare u tri do četiri glavna segmenta, a u budućnosti se očekuje da će morati imati mnogo manjih izvora prihoda. Kako se tome prilagođava razvoj novih proizvoda?

Tako što se fokusiramo samo na ona područja gdje kao kompanija možemo biti posebni, činiti razliku na tržištu. Router koji dominira u domu nas je uvjerio da je pametna kuća jedno od tih područja. Kao i mobilno plaćanje, M2M itd.

Kako se u taj novi princip rada DT-a uklapa vaš poslovni inkubator Hub:raum koji sad traži prilike i u Hrvatskoj?

Dali smo početnu investiciju tvrtki Vigour, bivšem Brisk.io-u, koja je razvila softver koji omogućuje da jedan video sadržaj u isto vrijeme pustite da radi na više Andorid uređaja paralelno. To je primjer startupa za koje je zainteresiran Hub:raum. Znači to je startup koji potencijalno može dati dodanu vrijednost našoj tvrtki u budućnosti. Općenito, to su svi startupi koji mogu poboljšati ključne dijelove našeg temeljnog poslovanja u što ulazi naša softverska mreža, komunikacija s korisnicima, sustav naplate, te konvergencija između ekrana i OS-ova.

Da li ulazak u Hub:raum znači automatski i vaše preuzimanje startupa u budućnosti?

Ne, mi dajemo početnu investiciju do 300.000 eura. Nakon toga pomažemo startupu u prodaji i marketingu kako bi mogao doći do prve runde investicija od nekog vanjskog VC fonda. Ulog nekog VC fonda nam je signal da je i netko drugi prepoznao da tvrtka ima potencijal. Sve opcije su tada otvorene, ali nema nikakvih obveza preuzimanja ili prodaje.