Dok se o infrastrukturi u hrvatskoj javnosti najčešće razgovara u građevinarskim terminima cesta, mostova i željezničkih pruga, u biznisu se o infrastrukturi razgovara u terminima poput TSM-a. Trusted service manager (TSM) nije ništa uz što se možete fotografirati, ali predstavlja ključan dio infrastrukture digitalne ekonomije. U Hrvatskoj tako što ne postoji.

Međutim, u priči o TSM-u na razne su načine već uključeni Zagrebačka banka, Erste banka, Hrvatski telekom, Vipnet i Agrokor. Uz njih, tu su novi igrači poput splitske tvrtke Prolaz POS i zagrebačke TSM One. Globalno, TSM-om kao ključnim dijelom buduće infrastrukture digitalne ekonomije u Hrvatskoj i svijetu već se bave Google, Apple, Facebook, PayPal i Amazon s jedne strane, Visa i Mastercard s druge strane, te proizvođači mobitela s treće strane.

Prema onome što smo doznali, to što u Hrvatskoj ne postoji TSM, i to barem jedan, ključan je razlog zašto Hrvatski telekom nije ponudio uslugu mobilnog plaćanja, dok je Vipnet nudi vrlo ograničeno.

TSM je organizacija ili tvrtka koja djeluje kao osoba od povjerenja pri provjeri identiteta pri plaćanju karticama. Koncept nije nov. U svijetu elektroničkih potpisa tako nešto radi Fina, koja je u Hrvatskoj zakonom propisano tijelo koje izdaje digitalne certifikate. U svijetu interneta, web funkcionira zahvaljujući adresama koje se nalaze u DNS-ovima, o čemu se u Hrvatskoj brine CARNet. Za državu i njezine osobne iskaznice ta organizacija od povjerenja je MUP, za banke i kartičare to su oni sami, a za SIM kartice mobilni operateri koji su ih izdali.

Kako tumače u branši, da bio u Hrvatskoj mogao nastati TSM i cijela popratna infrastruktura, najveće banke i najveći telekomi morali bi se dogovoriti da će surađivati na tom području. Kao primjeri se navode skandinavske zemlje, Nizozemska i Kanda. No, s druge strane i SAD, gdje je niz takvih oblika poslovanja izdvojeno iz banaka.

Za to vrijeme HT posljednje dvije godine u Hrvatskoj priča o ponudi mobilnog plaćanja pomoću NFC tehnologije. Krajem prošle godine potvrdio je da posljednjih 13 mjeseci 300 korisnika testira tu tehnologiju, i to uspješno.

“Želja nam je da NFC usluga mobilnog plaćanja zaista bude jednostavna i praktična za uporabu potrošačima te vjerujemo kako će naša očekivanja uskoro moći potvrditi i naši korisnici u praksi”, poručuju iz HT-a kojem NFC poslovanje vodi Tihomir Mavriček.

Iz Vipneta kažu da prate razvoj događanja s TSM-om. Ističu da su prvi u Hrvatskoj ponudili komercijalno plaćanje putem NFC-a u Osijeku za uslugu kupnje vozne karte u autobusima i tramvajima, zatim u Zagrebu za posudbu bicikala Nextbike te u restoranu u svom kampusu na Žitnjaku u Zagrebu.

Međutim, zasad je u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji posljednjih deset godina, koliko Telekom Slovenije nudi vlastitu uslugu mobilnog plaćanja, domet mobilnog plaćanja bez TSM-a kao ključnog djela te infrastrukture vrlo ograničen. Iako Telekom Slovenije ima 100 tisuća korisnika mobilnog plaćanja, te je uključio u svoju mrežu i plaćanje u Mercatoru te na benzinskim crpkama Petrola, ipak mu je godišnji prihod u 2012. godini od te stavke iznosio svega 119 tisuća kuna. Marža je jedina svjetla točka, jer je neto dobit za tu godinu iznosila 96,8 tisuća kuna.

Zagrebačka banka i Erste banka pokušavaju doskočiti tome što nema nezavisnih TSM-ova kroz snagu svoje korisničke baze. Zaba je kao najveća banka u Hrvatskoj prva na tržištu ponudila uslugu mobilnog plaćanja.

Luka Tomašković, direktor kartičnih i transakcijskih proizvoda Zabe, kaže da za uslugu m-Kupi ne koriste TSM. Dodaje da imaju 219 tisuća korisnika mobilnog bankarstva, čime drže polovicu tog tržišta.

“Ukupni volumen m-Kupi transakcija od rujna lani do danas je veći od 3,5 milijuna kuna, te kao i broj jedinstvenih korisnika te usluge pokazuje trend rasta”, kaže Tomašković.

U Erste banci, gdje razvoj usluge mobilnog plaćanja Erste Wallet vodi Igor Strejček, kažu da su je ponudili prije tek nekoliko dana pa je broj korisnika još malen. “Ali kako se radi o najkompletnijoj usluzi tog tipa na hrvatskom tržištu, uvjereni smo da će u idućem razdoblju biti dobro prihvaćena od strane korisnika, klijenata i prodajnih mjesta”, poručuju iz Erste banke. Dodaju da će uslugu nadograđivati po fazama. Idući korak bit će e-commerce implementacija, analitička i loyalty platforma, te upravljanje kampanjama.

I Zaba i Erste imaju i svoje adute za širenje usluge. Zaba nudi mogućnost plaćanja u Konzumu i Tisku, a Erste radi s Fiskal1 blagajnom koja je zbog fiskalizacije postala vrlo popularna u kafićima te među drugim malim i srednjim tvrtkama.

John Jager, tvrtke direktor Prolaz POS, kaže da su oni prije koju godinu uočili ovaj problem u Hrvatskoj te s nekoliko ključnih banaka i trgovaca zaključili pisma namjere o izgradnji jedne nove infrastrukture. Tvrtka Prolaz POS problem ne postojanja TSM-a rješava tako što trgovcima može isporučiti jedan POS koji radi sa svim bankama i kartičarima. “Mi smo prva nezavisna prodajna organizacija tog tipa u Hrvatskoj”, naglašava Jager.

Inače, isto to je, ali samo za potrebe Konzuma, već napravio Agrokorov mStart. No, to nisu željeli komentirati.

Renato Baksa, direktor tvrtke TSM Jedan, kaže da nude TSM uslugu i da o tome razgovaraju s bankama, telekomima i drugim partnerima. “Tako bi sve tvrtke najbolje prošle”, zaključuje Baksa.

Google ih već zaobišao

Banke i telekomi boje se konkurencije

U Hrvatskoj su se inicijative za uspostavom TSM-a pokazale neuspješnima iako bi zahvaljujući njemu mobilno plaćanje moglo odmah postati široko rašireno. Problem uspostave TSM-a je u tome što se banke i telekomi boje da bi se dogovorom izložili izravnoj konkurenciji. Naime, TSM kao organizacija mora imati pristup nekom fizički sigurnom djelu mobitela poput SIM-a, sigurnog čipa ili microSD kartice. Jedino oni smiju komunicirati s NFC čipom koji obavlja plaćanje, a telekomi kontroliraju SIM itd. No, Google i PayPal već su zaobišli banke i telekome cloud TSM-om.

Infrastruktura

Bez dogovora nema isplativosti

Sam trošak integracije TSM-ova i mobilnih novčanika, kad bi u Hrvatskoj sedam banaka i telekoma samostalno išlo u izgradnju svoje infrastrukture mobilnog plaćanja, bio bi veći od deset milijuna eura, kaže Renato Baksa iz TSM-a Jedan. Dodaje da je to procjena u situaciji kad bi cijeli ekosustav imao 12 sudionika, među kojima su i trgovci. “Sudionika ima barem sto velikih, pa bez dogovora, pitanje je isplativosti”, zaključuje Baksa.