Taktika odugovlačenja: Zašto zrakoplovne kompanije namjerno produžuju dužinu leta

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Jeste li se ikada zapitali zašto se čini da se vrijeme letenja sve više produžuje?

To se zove "padding"(punjenje, ispun), fenomen koji pomaže zrakoplovnim tvrtkama da stignu na vrijeme, ali uz cijenu koju plaćaju svi.

Šezdesetih godina trebalo je pet sati letenja iz New Yorka u Los Angeles, i samo 45 minuta za prelet od New Yorka do Washingtona. Danas ti isti letovi traju šest sati plus 75 minuta, iako se zračne luke nisu nigdje pomaknule, javlja BBC.

To se naziva “puzanje po rasporedu” ili padding (ispun) i to je tajna koju zračni prijevoznici ne žele da znate, posebno s obzirom na učinke na okoliš.

Padding je dodatno vrijeme koje zrakoplovne tvrtke planiraju za let od točke A do točke B. Budući da ti letovi stalno kasne, zrakoplovne tvrtke su ugradile kašnjenja u svoje rasporede umjesto poboljšanja efikasnosti poslovanja.

Putniku se to može činiti dovoljno bezazlenim, a može biti i ugodno iznenađen dolaskom na odredište u propisanom vremenu.

Međutim, ovaj globalni trend predstavlja višestruke probleme: ne samo da vaše putovanje traje dulje, nego stvara privid točnosti što znači da nema pritiska na zrakoplovne tvrtke da postanu učinkovitije. To pak znači da će zagušenje zračnog prometa te emisije ugljičnog dioksida i dalje rasti.

"U prosjeku, više od 30% svih letova kasni više od 15 minuta svaki dan, unatoč paddingu", kaže kapetan Michael Baiada, predsjednik zrakoplovne konzultantske tvrtke ATH Group, pozivajući se na izvješće američkog Odjela za prijevoz putnika u zračnom prometu.

Brojka je prije paddinga iznosila 40%.

"Paddingom, zrakoplovne tvrtke nadigravaju sustav kako bi vas zavarale", tvrdi.

"Padding potiče veće troškove zbog sagorijevanja goriva, buke i CO2, što znači da ako se poveća učinkovitost zračnih prijevoznika, troškovi se smanjuju, što pogoduje okolišu i cijenama (putnicima)", dodaje.

Primjerice Delta povećanje troškova pripisuje ulaganjima od 2 milijarde dolara u nove zrakoplove, kabine i zračne luke, ali neprestano naglašava da je "izvedba (dolazak) na vrijeme" pokretač viših cijena.

Koliko kašnjenja se uopće smatra kašnjenjem

Krajnji cilj je "A0" ili dolazak točno na vrijeme.

Postoji čak i jezik koji opisuje tu točnost. Dakle, svako kašnjenje izvan A0 dodaje broj minuta, primjerice - A15, za zrakoplov koji kasni 15 minuta.

Ništa između A0 i A14 ne smatra se kasnim od strane američke uprave za prijevoz (US Department of Transportation, DoT). DoT je stvorio ovaj globalni standard za mjerenje "na vrijeme“ prije pojave modernih komunikacija koje danas čine A0 lakše ostvarivim.

Globalne zrakoplovne tvrtke uložile su milijarde dolara u tehnologije kako bi omogućile učinkovitije putanje letova, prema organizaciji industrije Zrakoplovne tvrtke za Ameriku. Ali to nije smanjilo kašnjenja, koja su tvrdoglavo zaglavljena na 30%.

Mnogo različitih stvari može uzrokovati kašnjenje, ali Baiada vjeruje da je 80% uključenih čimbenika - kao što su raspored, red dolaska zračnih luka, dostupnost zrakoplova, dostupnost vrata, održavanje i standard posade - u kontroli zračnih prijevoznika. Ali do danas to i dalje prepuštaju kontroli zračnog prometa.

Tom Hendricks, umirovljeni izvršni direktor zrakoplovne tvrtke vjeruje da većina zrakoplovnih tvrtki može učiniti više kako bi osigurale da je protok zrakoplova kroz zračne luke učinkovitiji, jer je to sastavni dio njihovog ekonomskog uspjeha.

Druga mogućnost mogla bi biti smanjenje broja letova - ali rasporedi letova zrakoplovnih prijevoznika osmišljeni su kako bi zadovoljili potražnju kupaca. Dakle, ako bi bilo manje letova, cijene bi se povećale.

Bolje ikad nego nikad

Dakle, postoje li rješenja na horizontu? Jedna od najvećih pretpostavki je da će modernizacija kontrole zračnog prometa riješiti problem. Milijarde dolara investicija doista su prepolovile kašnjenja uzrokovane kontrolom zračnog prometa od 2007. godine, dok su kašnjenja uzrokovana zračnim prijevozom porasla, navodi se u izvješću Bloomberga iz 2016. godine.

Baiada je osmislio sustav za upravljanje tokovima poslovanja (BBFM) za zrakoplovne tvrtke kako bi optimizirale učinkovitost u zraku prilikom komunikacije sa zračnom kontrolom. Testovi u 2012. od strane četiriju industrijskih i akademskih tijela, uključujući Saveznu upravu za zrakoplovstvo (FAA), primijenili su BBFM na pet zračnih luka. Sve u svemu, to je smanjilo kašnjenja, sagorijevanje goriva, buku, emisiju CO2 i zagušenje kontrole zračnog prometa, te naglo povećalo kapacitet. Delta je uštedjela 74 milijuna dolara samo na gorivu, uz 635 milijuna funti manje proizvodnje CO2 (288 milijuna kilograma).

Budući da su zračni prijevoznici pod pritiskom da smanje troškove, povećaju profit i smanje svoj utjecaj na okoliš, zašto već ne rade na tomu s kontrolom zračnog prometa?

"Zrakoplovne tvrtke već su ulagale u novu tehnologiju s mješovitim rezultatima. One su sada vrlo oprezne u što ulažu. To je komplicirano činjenicom da mnogo ulažu u tehnologiju koju već zahtijeva globalna modernizacija kontrole zračnog prometa, a koja je u tijeku", kaže Hendricks.

Hendricks, koji je radio u Delti dok je testirao Baiadinu tehnologiju, bio je skeptičan pa je provedena i analiza sustava s The Georgia Institute of Technology.

Ipak, kaže on, tehnologija nikada nije bila u potpunosti integrirana i testirana u cijelom sustavu kontrole zračnog prometa. Iako je uvjeren da postoji veliki potencijal, on misli da BBFM treba testiranje.

Što to znači za putnike? S avio-kompanijama koje nadigravaju sustav, vrijeme letenja će se vjerojatno povećati kako sve više zrakoplova odlazi na nebo.

"Taktike odugovlačenja kao što je padding vremena letenja postale su uobičajena praksa za zrakoplovne tvrtke", kaže Paloma Salmeron, glasnogovornica AirHelp-a.

"Taktika produljenja vremena leta još je jedan način za smanjenje šanse za podnošenje zahtjeva putnika za dobivanje financijske naknade zbog gnjavaže koju su prošli (kašnjenjem dolaska)", dodaje.

Ipak padding nije riješio probleme zrakoplovnog sustava koji muče potrošače.

"Postoji mnogo zrakoplovnih tvrtki koje mogu učiniti puno kako bi poboljšale učinkovitost, a rješenje Baiade je jedno od njih", kaže konzultant zrakoplovne tvrtke Bob Mann.

“Kada je riječ o kašnjenjima i zagušenjima prometa, zrakoplovne tvrtke i dalje se žale da je to problem kontrole zračnog prometa i kada to nije slučaj. Moje je mišljenje da bi se trebale prestati žaliti i učiniti nešto u vezi s tim, u korist klijenata, zaposlenika, investitora i zajednica kojima služe", zaključuje.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve