Srpski Fiskalni savjet ocijenio je zabrinjavajućim stanje u javnim financijama te zbog toga zatražio da se odmah pristupi rebalansu državnog proračuna. Do tog zaključka FS je došao nakon  procjene kako će ovogodišnji deficit premašiti 5,5 posto BDP-a, dok  misija MMF-a, nakon upoznavanja sa stanjem u srpskoj ekonomiji, smatra da će minus biti veći od osam posto, te da pred srpskom ekonomijom stoje krupni izazovi.

U prva četiri mjeseca potrošene su dvije trećine planiranog deficita koji na godišnjoj razini iznosi 120 milijuna eura. Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas  izjavio je kako se država nalazi pred bankrotom.

Zbog manjka sredstava vlada je odlučila više ne davati subvencije javnim poduzećima za pokrivanje njihovih gubitaka. Dejan Novaković, državni tajnik u Ministarstvu energetike izjavio je kako vlada više ne kani dati niti jedan dinar gubitašima, uz poruku da se moraju sama snaći. Istodobno je Porezna uprava priopćila kako će tvrtke koje ne ispunjavaju porezne obveze „otjerati“ u stečaj.

Elektroprivreda je pribjegla isključivanju struje dužnicima

To će, među ostalima, pogoditi najveće kompanije poput Srbijagasa koji ima gubitak od milijardu eura, Željeznice Srbije, Elektroprivredu… Elektroprivreda je pribjegla isključivanju struje dužnicima, pa je već više od 15 tisuća korisnika ostalo u mraku. Njezina potraživanje veća su od 500 milijuna eura, a pored više desetina tisuća domaćinstava struju ne plaćaju ni mnoga poduzeća.

U povodu novonastale situacije predstavnici javnih poduzeća zatražili su da im se pripoje tvrtke, koje su im svojedobno oduzete zbog restrukturiranja na prijedlog MMF-a. Izdvajanje tvrtki pokazalo se lošim potezom, jer je u javnim poduzećima smanjena učinkovitost uspješnog poslovanja. Na to je upozorio Dragan Jovanović, direktor termoelektrana i kopova ugljena „Kostolac“ tvrdeći kako ta kompanija ne može funkcionirati bez izdvojenih tvrtki. Iz „Kostolca“ je izdvojeno šest tvrtki.

Istovjetan zahtjev ima „Elektrovojvodina“. Njezin direktor Srđan Knežević tvrdi kako su u kompaniji povećani troškovi za 30 tisuća eura mjesečno, nakon što je iz kompanije otišla tvrtka „Energosoft“, koja je upravljala informacijskim sustavom.

Restrukturiranje nije dalo očekivani boljitak

Prema ocjeni gospodarstvenika proces restrukturiranja nije dao očekivani boljitak, jer se on otegnuo u nedogled. Tako u Jat Airwasy traje od 2002. godine, a stanje u toj kompaniji je svake godine sve teže.

Na „okruglom stolu“ organiziranom od strane tjednika „Novi magazin“ priopćeno je kako je u izdvojenim tvrtkama u kojima se provodi proces restrukturiranja zaposleno više od 70 tisuća radnika. Te su tvrtke, dok se nalaze u restrukturiranju, oslobođene plaćanja poreznih i drugih obveza prema državi, a na drugoj strani trpe javna poduzeća, jer izdavanjem tvrtki imaju povećane troškove poslovanja.

Pojedine kompanije, poput Sbijagasa su, po nalogu prethodnih vlada, morale uzdržavati tvrtke koje nemaju nikakvu srodnost s njihovom temeljnom djelatnošću. Srbijagas je uzdržavao loše privatizirane tvrtke poput paraćinske tvornice stakla „Azotaru“, „Agroživ“ i još desetak drugih tvrtki.