Njemački poslodavci stali su na branik tražitelja azila i zahtijevaju od savezne vlade reformu sustava kojim je odluka o odobravanju azila u nadležnosti saveznih pokrajina. “Sve izbjeglice koje studiraju, kvalificirani su ili pohađaju strukovno obrazovanje trebaju dobiti dozvolu boravka”, kaže za Reuters Eberhard Sasse, predsjednik Bavarske industrijske i trgovinske komore.

Nezavidna pozicija

Izbjeglički val koji je prije četiri godine zapljusnuo Europu doveo je u Njemačku 1,6 milijuna ljudi, većinom s Bliskog istoka i Afrike. Njih 166.000 nalazi se u nezavidnoj poziciji: odbijen im je zahtjev za azilom, ali ne mogu biti deportirani jer nemaju identifikacijske dokumente, njihove države ih ne žele primiti ili se pribojavaju za vlastitu sigurnost ako se vrate. Za očekivati je da će broj takvih slučajeva rasti. U 2016. odbijena je četvrtina zahtjeva, a lani njih 38,5 posto, pokazuju službeni podaci. No, lani je deportirano 24.000 ljudi, šest posto manje nego godinu ranije.

Za poslodavce, ali i vladu te stručnjake glavni je problem što tri savezne pokrajine koje su primile polovicu izbjeglica imaju različit pristup u odobravanju azila, odnosno posljedičnom ukidanju radne dozvole. Tako Baden-Württemberg i Sjeverna Rajna-Vestfalija imaju “labaviji” pristup, dok Bavarska – gdje će na listopadskim izborima krajnje desna Alternativa za Njemačku najvjerojatnije ući u regionalni parlament – restriktivno odobrava azil.

Velik i rastući problem

“To je velik i rastući problem. Što duže izbjeglice ostanu ovdje, to će ih biti teže vratiti. Njihove šanse za zapošljavanje također će se smanjivati. Pritisak da se nađe rješenje za njih će rasti”, smatra Thomas Liebig, stručnjak za migracije pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak. To je velik izvor frustracija za njemačka mala i srednja poduzeća koja su zaposlile tisuće tražitelja azila usred nestašice radnika. Vlada je najavila osnivanje povjerenstva koje će preporučiti kako poboljšati integracijske i imigracijske politike. Međutim, suočena s usponom desnice, teško je za očekivati da će vlada Angele Merkel amnestirati sve izbjeglice kojima je odbijen zahtjev za azil.

Ostanak bi se mogao odobriti onima koji pohađaju tečaj njemačkog jezika ili su kvalificirani za rad. To bi moglo zadovoljiti poslodavce koji poznavanje jezika i riješen status boravka navode kao dva najvažnija kriterija za zapošljavanje izbjeglica. “Kompanije znaju da izbjeglice nisu rješenje za nestašicu radnika, ali misle da mogu doprinijeti”, kaže Andreas Öhme, direktor Zapadnonjemačke obrtničke komore.