Dar vrijedan više milijardi eura priprema se za elektroenergetske tvrtke iz novih članica Europske unije koja time pokušava spasiti najavljenu “zelenu revoluciju”. Pojednostavljeno rečeno, te tvrtke bi i dalje dobivale dio dozvola za emisije ugljičnog dioksida besplatno, dok će ih tvrtke iz starih, to jest razvijenih i bogatijih zemalja Unije morati kupovati na aukcijama.

Neočekivan i zaista velik obrt u pregovorima izvela je Francuska kao predsjedajuća zemlja EU. Francuska se nastoji upisati u povijest Unije tako što bi u svom mandatu dovela do kraja dugotrajna dogovaranja o “zelenoj revoluciji” u Europskoj uniji, to jest klimatsko-energetskom paketu mjera s ciljem da se do 2020. godine preokrene trend i za 20 posto snize emisije stakleničkih plinova efekta (C02 prije svega) u okviru borbe protiv globalnog zagrijavanja. Francuzi ovom širokogrudnom ponudom nastoje slomiti otpore Poljaka, Čeha i drugih novih zemalja članica u kojima veliki udio u proizvodnji električne energije imaju termoelektrane na ugljen koje ispuštaju najviše C02, pa se političari iz tih zemalja (s pravom) boje visokih troškova za kupnju emisijskih dozvola. O kojem redu veličina je riječ pokazuje podatak da dvije najveće češke termocentrale na ugljen, iako imaju ugrađene skupe filtre, emitiraju više C02 nego svi osobni osobni u toj državi. Dosad su elektrane dobivale dozvole za emisije CO2 besplatno, ali od 2013. godine sve bi one morale kupovati ih na aukcijama što bi zahtijevalo velika sredstva do kojih bi se moglo doći samo povećanjem cijena. Francuzi sada nude nekim zemljama izuzetke tako što bi njhove elektrane do 2016. godine dobivale polovicu emisijskih dozvola besplatno čime bi se postigla znatna ušteda. Taj izuzetak bi mogle tražiti, prema francuskom prijedlogu, sve zemlje u kojima se više od 60 posto električne energije proizvodi iz ugljena (to su zasigurno Poljska i Češka), ali i zemlje čiji su energetski sustavi odvojeni od Europske unije, dakle tri baltičke republike bivšeg Sovjetskog Saveza (Estonija, Litva i Letonija). Prema nekim informacijama, prema toj francuskoj inicijativi nema nekog važnijeg otpora u drugim zemljama Unije. Štoviše, pretpostavlja se da da bi cenzus od 60 posto proizvodnje struje iz ugljena mogao biti nešto snižen kako bi popust dobile i Bugarska i Rumunjska. Nije, međutim, sigurno hoće li taj francuski ustupak biti dovoljan da se slomi otpor Poljaka. Oni su prije nekoliko dana izašli s novim prijedlogom, odnosno zahtjevom za nove pogodnosti za Poljsku, ali takvim kojim se dobrim dijelom dovodi u pitanje ono od čega polazi francuski prijedlog, pa bi za dosta zemalja bio neprihvatljiv. Nije sasvim ni jasno hoće li ovaj prijedlog potpuno zadovoljiti Čehe, prije svega njihova i srednjeuropskog giganta ČEZ. “To je zanimljiv potez. Ali, naš je prijedlog i interes da se aukcije uvode postupno i da se krene sa 20 posto, i da se svake godine taj postotak koji se kupuje povećava za 10 posto, sve do 2020. godine”, objašnjava Jakub Kašpar iz Ministarstva okoliša.