U šumi pokraj grada Ierissosa u Grčkoj bageri su počeli ravnati stotine jutara terena radi iskapanja rudnika zlata i gradnje pogona za obradu, a kanadska tvrtka Eldorado Gold Corporation postrojenje planira otvoriti u sljedeće dvije godine. Eldorado je ondje već pokrenuo druge poslove s iskapanjem zlata, bakra, cinka i olova u obližnjim planinskim predjelima. Nekim stanovnicima novi su pothvati, koji će do 2015. donijeti 1500 novih radnih mjesta, prava blagodat koja će unijeti živost u učmalo gospodarstvo okolnih sela u toj ruralnoj regiji na sjeveroistoku Grčke. No, stotinama drugih stanovnika, koji opetovano prosvjeduju, novi su rudarski projekti tek znak spremnosti države da prihvati bilo kakav projekt razvoja bez obzira na štetu za okoliš. Prije samo deset godina, rado ističu, najviši je sud u Grčkoj donio odluku da šteta za okoliš koja bi ovdje nastala zbog rudnika nije vrijedna gospodarskog napretka. "Ovaj će posao trajati 10-15 godina, a onda će ta tvrtka samo nestati i ostaviti nam onečišćen okoliš, baš kao što su drugi već učinili", kaže Christos Adamitis, vlasnik hotela, koji smatra da će novi rudarski projekti uništiti razvoj lokalne zajednice, pa tako i turizam. "Ako cijena zlata padne, možda ne potraje ni toliko. U međuvremenu će prašina koja nastane u rudnicima dokrajčiti raslinje, pa ni koza, maslina i pčela više neće biti". I u drugim se dijelovima Grčke osjeti napetost zbog novih projekata razvoja, i to u trenutku kad država plovi prema šestoj godini recesije, spremna na privlačenje bilo kakva unosnog poslovanja pod pritiskom vjerovnika, koji traže da se olakša postupak odobravanja projekata. Borci za zaštitu okoliša protive se planu prema kojemu bi se tisuće jutara zemlje prodalo radi gradnje solarnih polja te prema kojemu bi se u blizini osjetljivih ekosustava iskapala nafta.

Sve za privlačenje ulaganja
"Vidimo da se mijenjaju zakoni, da se mijenja politika", kaže Theodota Nantsou, koordinatorica ureda Svjetskog fonda za prirodu u Ateni. "Vidimo da se stvari ukidaju pod okriljem priče o uklanjanju zapreka ulaganjima. No, dugoročno će sve ovo imati jako visoku cijenu." Iz fonda kažu da se standardi rada uglavnom zanemaruju ili umanjuju, što utječe na kvalitetu zraka, vode i iskorištenosti zemljišta; kreću se od smanjenja obveznih revizija učinka na okoliš do planova za povećanje korištenja ugljena te činjenice da će 95 posto grčkog fonda za zaštitu okoliša – a riječ je o više od milijarde dolara prikupljene za projekte povećanja energetske učinkovitosti i očuvanja prirodnih bogatstava – vjerojatno završiti u općem državnom proračunu. U lipnju je fond objavio izvješće u kojemu stoji da je svjedočio "lavini ozbiljne štete za okoliš". Ističe se i da je cilj nekih smanjenja bio ispuniti zahtjeve vjerovničkog trojca – MMF-a, ECB-a i EK – koji već nekoliko godina Grčku održava na životu. No, u izvještaju piše i da su, u odgovarajućem stupnju, gubici nastali zbog inicijativa pod pokroviteljstvom raznih ministarstava. Nijedan projekt, međutim, nije izazvao toliku pobunu javnosti koliko nastavak rada rudnika u ovdašnjim brdima, navodno prebogatima mineralima, gdje je prema legendi i sam Aleksandar Veliki iskapao zlato.Prošli su projekti rudarenja ovdje naglo procvali i potom propali jer dobit ovisi o cijeni metala, a za sobom su ostavili ružne sive nakupine nusproizvoda. Gotovo svi stanovnici ovog kraja znaju priče o izlijevanjima iz starih rudnika, zbog kojih je more povremeno bilo i žuto. No, gnjev zbog rudnika ponajviše je odraz temeljnog nepovjerenja koje mnogi Grci osjećaju prema vladi: čvrsto vjeruju da se većina dužnosnika samo želi obogatiti te zbrinuti obitelj i prijatelje na grbači naroda.

Ako zlato pojeftini?
Nick Malkoutzis, kolumnist konzervativnoga dnevnog lista Kathimerini, piše da je teško građane kriviti zbog nepovjerenja koje osjećaju jer previše tvrtki zanemaruje nadzorne mjere i to im se dopušta. "Možda bi u nekoj drugoj zemlji lokalno stanovništvo i prihvatilo ovaj projekt jer je ondje proces javne nabave ili dodjele certifikata za zaštitu okoliša transparentan i pošten", piše Malkoutzis te dodaje da je u Grčkoj situacija drukčija. Protivnici, primjerice, tvrde da se prilikom sklapanja posla s Eldoradom vlada nije pobrinula da država dobije postotak zarade, što je uobičajena praksa u rudarskim projektima. Usto, smatraju da pismo kojim se jamči 50 milijuna eura za naknadu štete nije ni izbliza dovoljna mjera osiguranja. Glasnogovornik Eldorada Kostas Georgantzis kaže da je kanadska tvrtka zapravo ponudila više, no vladi je to bilo dovoljno. Dužnosnici ministarstva zaštite okoliša ističu da revidiraju nadzorne mjere radi stvaranja "suvremene politike zaštite okoliša", koja bi popratila nužna ulaganja. Kažu da je zaključak izvještaja fonda bio "izrazito negativan". Branili su odluku o rudarenju u predjelu Chalkidiki, tvrdeći da se na sjeveru Grčke nalaze "bogate zalihe" metala, koje se procjenjuju na više od 20 milijardi dolara. Tvrde da je dozvola izdana nakon osmogodišnje pripreme, procjena i javne rasprave, koja jamči da projekt neće naštetiti okolišu. Štoviše, tvrde, zbog novih će se projekata kiseli izljevi iz napuštenih rudnika preusmjeriti, a uvest će se i moderni sustavi za odljev štetnih ostataka. Ipak, nisu mogli objasniti jamstvo od 50 milijuna eura za naknadu moguće štete jer je dužnosnik koji je za to zaslužan bio na godišnjem odmoru. Tvrtka Eldorado ima velike planove za ovu regiju. Planira uložiti milijardu dolara u različite rudarske projekte, a uprava očekuje da će potrajati najmanje 15 godina. No, neki protivnici i to dovode u pitanje, ističući da se cijena zlata trenutno kreće oko 1700 dolara po unci, pa su čak i ostaci iz starih rudnika dovoljno vrijedni. Eldorado već radi na obradi tih ostataka, a na tonu se pronađe čak oko 300 grama zlata. Novi će rudnik, međutim, proizvoditi samo 100 grama po toni. Što će se dogoditi ako cijena zlata padne? Predstavnici tvrtke ističu da se lokalno stanovništvo ne mora bojati jer će se u rudniku iskapati i bakar, no stanovnici im baš i ne vjeruju.

Zavadili regiju
Novi su rudarski projekti podijelili regiju, pa su se ponegdje čak i braća zavadila. Projektima se većinom protive oni koji žive blizu mora, gdje ljeti dolaze turisti. Oni koji žive u brdskim predjelima, gdje nema posla, uglavnom ih podupiru. U proteklih godinu dana protivnici projekta, uglavnom umirovljenici, održali su desetak prosvjeda, a neke je čak suzavcem i gumenim mecima prekidala policija… Voditelji projekata kažu da su seljaci opkolili gradsku vijećnicu te u jednom trenutku gradonačelnika čak zatočili na osam sati. No, seljaci kažu da je na velikom prosvjedu održanom potkraj listopada, kad je uhićen 21 stanovnik, policija primijenila brutalne mjere. 

Suzanne Daley

Iz financija u okoliš

Dozvola ministra upletena u aferu 

Pitanja zaštite okoliša bila su glavna točka političkog dnevnog reda kad je George Papandreou 2009. izabran za premijera. Papandreou je osnovao Ministarstvo za zaštitu okoliša, energetiku i klimu, a na čelo postavio istaknutog borca za zaštitu okoliša. No, kako su se financijski problemi u Grčkoj gomilali, čelnika ministarstva zamijenio je bivši ministar financija George Papaconstantinou, koji je trenutačno upleten u skandal oko micanja članova obitelji s popisa Grka koji imaju račune u švicarskim bankama. Ubrzo nakon što je došao na to mjesto, Eldoradu je izdana dozvola iako se još čeka i sudska presuda.