Crna Gora legalizira bespravnu gradnju na pomorskom dobru i u nacionalnim parkovima

Umjesto rušenja bespravnih objekata Crna Gora je izabrala legalizaciju/FOTOLIA Umjesto rušenja bespravnih objekata Crna Gora je izabrala legalizaciju/FOTOLIA

Sav novac koji će se prikupiti od naknada koje će se plaćati u postupku legalizacije bespravnih objekata bit će općinski prihod.

Crnogorsko Ministarstvo održivog razvoja i turizma, koje vodi ministar Branimir Gvozdenović, želi legalizirati bespravnu gradnju u zonama pomorskog dobra, nacionalnim parkovima, zonama zaštićenih kuturnih i prirodnih dobara, kao i u zaštićenim zonama vodocrpilišta, šuma i zelenih površina.

Takav plan nalazi se u amandmanima na Prijedlog zakona o legalizaciji neformalnih objekata o kojem se Skupština treba izjasniti do kraja ovog mjeseca, pišu Vijesti. Predlog zakona ima 42 člana, a Gvozdenović je pripremio 17 amandmana kojima se mijenja gotovo pola osnovnog teksta, te su amandmani usvojeni na posljednjoj sjednici vlade prošlog ponedjeljka.

 

270dana

rok je u kojem bespravni graditelji moraju zatražiti legalizaciju

'Svi će imati koristi'
Amandmanima se predviđa da bespravna gradnja dobije status "privremenih neformalnih objekata" i oni bi se određivali planom koji bi se donosio na razdoblje od tri godine, a donosilo bi ga ministarstvo uz mišljenje općine i pravne osobe osnovane za upravljanje područjem posebne namjene na koje se plan odnosi. Za te "divlje" objekte bi se plaćala godišnja naknada za korištenje prostora do privođenja svrsi, odnosno, donošenja planskog dokumenta. "S obzirom na značaj tih prostora za razvojni potencijal države nužno je pažljivo razmotriti razloge za i protiv uklanjanja tih objekata, posebno imajući u vidu njihov broj. Uklanjanje podrazumijeva angažiranje znatnih financijskih sredstava jer ne podrazumijeva samo rušenje, već i vraćanje prostora u ranije stanje", navedeno je u obrazloženju amandmana.

Tvrdi se da bi to rješenje bilo prijelazna faza od koje bi svi imali koristi, jer bi se naknada koju bi vlasnici (divlji graditelji) plaćali koristila za ulaganje u te prostore.  Prema Gvozdenovićevim amandmanima zakon bi se počeo primjenjivati od ožujka sljedeće godine, jer treba fotografirati cijeli teritorij države, što će biti temelj za utvrđivanje svih nelegalnih objekata koji mogu ući u proces legalizacije. Prije toga, treba provesti natječaj za izbor tvrtke koja će obaviti snimanje.

Nove prekršajne odredbe
Amandmanima se predlaže promjena imena zakona, pa bi se on zvao "Zakon o regularizaciji neformalnih objekata", utvrđuje se i da objekti osnovnog stanovanja koji su bespravno izgrađeni imaju status neformalnih objekata, a uvode se i nove prekršajne odredbe. Bečkom deklaracijom o neformalnim naseljima u jugoistočnoj Europi, koju je Crna Gora potpisala u rujnu 2004. godine, predviđeno je da zemlje potpisnice teže potpunom regionalnom rješavanju tzv. neformalnih naselja do 2015. godine. Gvozdenović je predložio da sav novac koji bi se prikupio od naknada koje bi se plaćale u postupku  legalizacije bude prihod općina, jer bi upravo općine trebale osigurati alternativni smještaj onim obiteljima čije će se nelegalne kuće rušiti.

Poboljšanje infrastrukture
Vlasnici bespravnih objekata dužni u roku od 270 dana podnijeti zahtjev za legalizaciju, a ako to ne urade onda će im se, kako je predviđeno amandmanom, utvrditi obveza da plaćaju godišnju naknadu za korištenje prostora, i ti objekti bi se smatrali privremenim neformalnih objektom, kao i objekti koji se nalaze u zaštićenim zonama.

Naknade od legalizacije općinama plaćale bi se kada zakon stupi na snagu, novac bi se koristio za unaprjeđenje infrastrukture na prostorima obuhvaćenim neformalnom gradnjom. Kako bi smanjilo troškove legalizacije ministarstvo amandmanima predlaže da vlasnici objekata koji su površine do 500 četvornih metara ne moraju uraditi analizu seizmičke i statičke sigurnosti, a što je definirano prijedlogom. Bilo bi dovoljno da stanari objekta koji može imati najviše tri etaže daju izjavu da je objekat "stabilan i siguran za korištenje".  

U C. Gori 100.000 'divljih' objekata

Budva najugroženija
Službene procjene kažu da je u Crnoj Gori gotovo 100.000 nelegalnih objekata, ali dio civilnog sektora upozorava da ih je mnogo više, što posebno vrijedi za obalno područje. "Kada se govori o broju nelegalnih objekata u Budvi riječ je o gradnjama između 1990. i 2000. godine. Nakon donošenja detaljnih planova od 2007. do danas, nelegalni objekti gotovo da ni ne postoje, posebno od 2008. godine kada je zakon nelegalnu gradnju svrstao među kaznena djela", kaže Danijela Marotić iz Općine Budva.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!