Bugarska predstavila plan koji bi mogao redefinirati plinski biznis u Europi

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Bugarska planira izgradnju čvora plinovoda koju bi zvala „Plinski centar Balkan“. Odatle bi se plin mogao transportirati u čitavu Europu – ali on bi mogao poslužiti i kao nadomjestak za plinovod Južni tok…

Bugarski premijer Bojko Borisov je objavio detalje o planiranom plinovodnom čvoru koji će od Bugarske napraviti najvažnije mjesto za razvođenje plina u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Zbog budućeg plinskog centra „Balkan“ kod Varne Bugarska će postati „glavni nadregionalni centar za plin“, rekao je Borisov.

Do planiranog razvodnog centra plin bi trebao stizati iz Rusije, Azerbajdžana i Turkmenistana, kao i iz rumunjskih i bugarskih nalazišta. Osim toga, preko njega bi se mogao transportirati i tekući plin s terminala u susjednoj Grčkoj, dodao je premijer. Doduše, stručnjaci u Bugarskoj smatraju da se računa uglavnom s plinom iz Rusije. No, budući da EU inzistira na diverzifikaciji izvora, Bugarska je, bar na papiru, morala navesti i druge opskrbljivače kako bi osigurala podršku Komisije EU-a.

Ideja da se ruski plin skladišti u Bugarskoj kako bi se odande provodio dalje nije realna, smatra ekonomski stručnjak Krasen Stančev. On u razgovoru za DW kaže: „Zaobilaženje Ukrajine u pogledu isporuka ruskog plina je za Europsku komisiju vrlo problematično. Osim toga, ni ruski Gazprom ni bugarski energetski holding, nisu u stanju financirati projekt. Nema mogućnosti da dobiju nove kredite.“

Teškoće u dobivanju kredita je prouzročilo loše financijsko stanje dva koncerna. Osim toga, međunarodne sankcije protiv Rusije su posebno Gazpromu otežale pristup na međunarodno financijsko tržište. Ovakvi su projekti trenutno neatraktivni zbog niskih cijena plina. Zaključak Krasena Stančeva je da su okvirni uvjeti vrlo loši i da to odvraća investitore.

Paralelno s ovom temom, u Bugarskoj se stalno govori i o tome da će Sofija nastaviti s gradnjom plinovoda Južni tok, koji je bio proglašen mrtvim. Ruski ministar energije je demantirao takve informacije i rekao da je projekt obustavljen i da se na tome ništa nije promijenilo. I Borisov je u parlamentu rekao: „Južni tok je prošlost.“ Doduše, bugarski premijer je u istom govoru ipak ostavio malo odškrinuta vrata i za gradnju Južnog toka: izrazio je nadu da bi Rusija mogla izgraditi bar podmorski dio tog plinovoda. Dva cjevovoda s godišnjim kapacitetom od po 10 milijarda prostornih metara mogla bi puniti skladište kod Varne, koje bi preko novog plinovoda opskrbljivalo Europu. Dakle bila bi to nešto „skromnija“ verzija Južnog toka.

Južni tok je bio jedan od najvećih energetskih projekata Europske unije. Podmorska trasa je trebala počimati na ruskoj obali Crnog mora i izaći na kopno u blizini bugarske Varne. Taj plinovod je trebao početi s radom početkom 2016. Planirana je isporuka 63 milijarde prostornih metara godišnje. Projekt je u prosincu 2014. zaustavio ruski predsjednik Vladimir Putin. Za vrijeme posjeta Turskoj on je zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganomnajavio gradnju novog plinovoda: Turski tok. Ali, kada je krajem 2015. došlo do napetosti u odnosima Moskve i Ankare i taj projekt je zaustavljen.

Jedno pitanje je ostalo bez odgovora: što to Sofija smjera najavama gradnje plinovodnog čvora i proturječnim izjavama u vezi s Južnim tokom? Izgleda da bugarska vlada vodi strategiju na dva kolosijeka, u nadi da će s jedne strane istovremeno moći dobiti ruski plin, međunarodne kredite i blagoslov Europske komisije, a s druge strane i osigurati mini-varijantu Južnog toka. Sofija planira o balkanskom plinovodnom čvoru raspravljati na sjednici bugarsko-ruskog Odbora za ekonomsku suradnju krajem veljače. Bojko Borisov je rekao da se Bugarska trudi da projekt postane „prioritet Europske komisije“, izrazivši optimizam u tom pogledu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!