Berlin kreće u referendum o nacionalizaciji tisuća stanova

Autor: Tomislav Pili , 24. ožujak 2019. u 22:00
Zbog velikog rasta cijena najma 55 posto stanovnika Berlina podržava referendumsku inicijativu/REUTERS

Inicijativa je motivirana postupcima nekretninske tvrtke Deutsche Wohnen, na zlu glasu zbog lošeg održavanja zgrada.

Pripreme za kontroverzni referendum o oduzimanju stotinjak tisuća stanova u vlasništvu najomraženije berlinske tvrtke za tamošnju je poslovnu zajednicu povratak mračnih komunističkih vremena koji bi njemačku prijestolnicu mogao stajati desetke milijardi eura.

Na krilima bijesa građana zbog skoka najamnina, skupina aktivista priprema idućeg mjeseca prikupljanje potpisa za referendum o eksproprijaciji oko 200.000 stanova od čega je više od polovice u vlasništvu nekretninske tvrtke Deutsche Wohnen (DW). 

Kao za zlatne groznice
DW je najveći privatni vlasnik stambenog prostora u Berlinu, a u posljednjih 10-ak godina snažno je povećao svoj portfelj. Naime, još 2007. imao je u vlasništvu tek 25.000 stanova, a sada posjeduje oko 100.000 stanova. Većinu stambenog prostora nekada je bila u javnom vlasništvu te je njima upravljala javna tvrtka GSW. Rast portfelja je razumljiv s obzirom da je berlinsko nekretninsko tržište posljednjih godina postalo "usijano" zahvaljujući rastu broja stanovnika, rekordno niskoj nezaposlenosti i golemom interesu stranih ulagača.

 

20,5 posto

skočile su cijene nekretnina u Berlinu u 2017. godini

Prema podacima nekretninske tvrtke Knight Frank, cijene nekretnina u Berlinu skočile su 2017. za 20,5 posto dok tamošnja udruga stanara tvrdi kako su cijene najma te godine porasle 12 posto na rekordnih 10,15 eura po četvornom metru. Takav trend prisiljava siromašnije obitelji na selidbu u berlinska predgrađa ili u druga, jeftinija mjesta za život. Za pokretače referenduma problem je što se DW ponaša kao tragač za zlatom u vrijeme kalifornijske zlatne groznice.

U zgradama koje je preuzeo česti su problemi zbog nedovoljnog održavanja, poput prokišnjavanja ili kvarova na sustavu grijanja. Vrlo često cijeli blokovi zgrada u vlasništvu DW-a usred zime ostanu bez grijanja. Od toga u DW-u ne bježe.

"Taj je problem posebno bio akutan prije dvije godine i nismo na njega dovoljno brzo reagirali", ističe za Financial Times izvršni direktor Lars Wittan. No, dodaje kako se stanje od tada znatno poboljšalo. Iako je Wittan svjestan da tvrtka kojoj je na čelu ima problem s imidžem, najavu eksproprijacije smatra toliko radikalnom idejom da je zakonski potpuno neprimjenjiva. Međutim, pokretači referenduma smatraju da imaju zakonsko uporište. Pozivaju se, naime, na članak 15. njemačkog Ustava u kojem stoji kako zemljište, prirodni resursi i sredstva za proizvodnju mogu biti vraćeni u javno vlasništvo.  

Gradonačelnik protiv
Taj članak nikada nije primijenjen, a njemački stručnjaci tumače ga reliktom poslijeratnih vremena kada je njemačka elita imala ambivalentan stav prema kapitalizmu. Prema istraživanju koje je u siječnju proveo list Tagesspiegel, čak 55 posto Berlinčana podržava ideju eksproprijacije. Inicijativu podržava i ljevičarska stranka Die Linke te dio članova Zelenih. Neovisno hoće li referendum proći ili neće, poslovnu zajednicu ispunio je zebnjom.

"Svatko je svjestan da će potez poput ovoga u potpunosti uništiti reputaciju Njemačke kao stabilnog poslovnog okruženja", ističe Jörg Schwagenscheidt, direktor investicijske tvrtke PMM Partners. Ideja se ne sviđa ni berlinskom gradonačelniku Michaelu Mülleru iz redova SPD-a. Iako priznaje da je grad pogriješio što je 2004. krenuo u privatizaciju tolikog broja općinskih stanova, zalaže se za njihov otkup, a ne oduzimanje privatnim kompanijama. Njegov stav ima i konkretnu financijsku podlogu. Gradske vlasti procjenjuju da bi morale obeštetiti DW između 28,8 i 36 milijardi eura ako inicijativa o eksproprijaciji bude usvojena.

Komentirajte prvi

New Report

Close