Atena strepi od 15 milijardi eura mirovinskog duga

Ministar financija Euklid Cakalotos/REUTERS Ministar financija Euklid Cakalotos/REUTERS

Pred Vrhovnim sudom nalazi se zahtjev za ocjenom ustavnosti odluke o snižavanju mirovina u 2013.

Grčka će 2019. provesti svoju prvu godinu izvan programa međunarodne financijske pomoći koji je donio golema odricanja stanovništvu.

Međutim, to ne znači da su problemi za najjužniju članicu eurozone u potpunosti nestali. Kako navodi Bloomberg, vlada u Ateni ove godine na financijskom tržištu planira izdati državne obveznice ukupne vrijednosti sedam milijardi eura. Novac će biti iskorišten dijelom za otplatu ranijih kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prema navodima upućenog izvora Bloomberga, vlada bi već ovoga mjeseca mogla testirati interes tržišta za kratkoročnim i srednjoročnim dužničkim vrijednosnicama.

Međutim, taj bi interes značajno mogla smanjiti tri velika rizika za grčke javne financije. Prva je mogućnost da se suficit proračuna - glavni argument Grčke za izlazak iz programa financijske pomoći - uskoro opet pretvori u deficit, i to značajni. Naime, pred Vrhovnim sudom nalazi se zahtjev za ocjenu ustavnosti snižavanja mirovina 2013. godine koji su podnijele aktivističke skupine. Ako sud odluči da je snižavanje bilo protivno ustavu te da vlada mora umirovljenicima vratiti razliku, iz proračuna će se morati jednokratno isplatiti do 15 milijardi eura što je osam posto vrijednosti BDP-a, otkrivaju upućeni izvori.

Dodatni godišnji troškovi za proračun popeli bi se do četiri milijarde eura. Proračun opet ugrožavaju i tamošnji političari koji su sve maštovitiji u svojim obećanjima. Naime, najkasnije u listopadu u Grčkoj će se održati parlamentarni izbori, a borba za glasove birača već je počela. Tako vlada premijera Aleksisa Ciprasa najavljuje ambiciozni ekonomski program koji uključuje i 25.000 novih radnih mjesta u javnom sektoru. S druge strane, šef oporbe, lider Nove demokracije Kiriakos Micotakis najavljuje ambiciozno smanjenje poreza.

Kada je već riječ o izborima, ovo će biti posljednji održani prema starom zakonu gdje stranka s najviše glasova dobiva dodatnih 50 mjesta u parlamentu koji broji 300 zastupnika. Ankete za sada sugeriraju da će Syrizu na vlasti zamijeniti konzervativna Nova demokracija.

Međutim, pitanje je hoće li osvojiti dovoljno mjesta za samostalno formiranje vlasti ili će morati koalirati i time skrenuti s puta financijskog oporavka zemlje. Treći su problem slabašne banke i njihova sposobnost kreditiranja gospodarstva koje je u trećem tromjesečju poraslo jedan posto. Vlada radi na planu pomoći po "talijanskom receptu" u smanjenju loših kredita koji iznose 89 milijardi eura. Ministar financija Euklid Cakalotos u siječnju će tražiti odobrenje Bruxellesa za takav plan.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!