Alabar i Mišković u utrci za gradnju najvećeg šoping centra

Autor: Poslovni dnevnik , 25. studeni 2014. u 11:17
PD

Za razliku od arapskog ulagača, čiji je projekt proglašen strateškim, Mišković se propisno namučio sa svojim.

Miroslav Mišković i Muhamed Alabar, arapski investitor koji će graditi Beograd na vodi, utrkivati će se tko će prije početi gradnju najvećeg balkanskog šoping centra. Mišković ulazi u utrku s projektom Delta planet površine 200.000 kvadrata. Ako njegovo potrošački hram bude završen prije Alabarovog, koji je prostraniji za 50.000 kvadrata, bar će nakratko uživati u tituli vlasnika najvećeg šoping centra na Balkanu.

Osim šoping centra, Delta je na Autokomandi planirala i izgradnju dva poslovna tornja visoka po 21 kat. U toj graditeljskoj disciplini, piše Politika, Abar je uvjerljivi favorit s neboderom visokim 220 metara. Taj neboder, već nazvan Toranj Beograd bit će središnji objekt Beograda na vodi i najviša zgrada na Balkanu. Ipak, ne znači da je utrka u visinu unaprijed odlučena, piše Politika. Jer, upravo zbog Alabarovog tornja od 220 metara ukinuta je studija visokih objekata koja je ograničavala broj katova u Beogradu, pa je  i Miškoviću otvoren put k nebu. Kompanija jednog od najbogatijih Srba osigurala je 200 milijuna eura za šoping centar i tvrde da su spremni početi gradnju dogodine, odnosno čim dobiju dozvolu. Eagle Hills također čeka papire, ali će ih čini se dobiti brže zahvaljujući tome što je Beograd na vodi država proglasila projektom od nacionalne važnosti.

Miškovićevi snovi

Arapski investitor još mora odlučiti hoće li prva faza Beograda na vodi, najavljena za proljeće 2015., početi postavljanjem temelja za neboder od 220 metara, trgovačkim centrom pored njega, ili pak  stambenim zgradama u blizini Starog savskog mosta. Moguće je i da istodobno počne gradnja svih tih objekata. Za razliku od njega, Mišković se namučio prije nego što je mogao krenuti s prikupljanjem dozvola za Delta planet.

Planovi o šoping centru i dva poslovna tornja od po 40 katova prvi put su objavljeni 2005., kada je Mišković za 17 milijuna eura kupio Autokomandu i domogao se terena od 3,3 hektara. U naredne dvije godine napravio je plan detaljne regulacije tog područja, koji je Skupština grada usvojila 2007., uz bitnu modifikaciju – tornjevi su mogli biti visoki 21 kat, a da bi se izgradio  šoping centar teren se morao proširiti. Jedina mogućnost za ekspanziju bila su 2,8 hektara koja su se graničila s Miškovićevim imanjem, a koje je grad 2008. ponudio u zakup.

Kolo sreće

Ali, tada je od Petra Matića, vlasnik MPC holdinga i najvećeg suparnika na tržištu nekretnina primio bolan udarac. Matić je zgrabio 2,8 hektara za dvije milijarde dinara, a Miškovićev teren od 3,3 hektara omeđio je s dve strane. San o divovskom šoping centru sveden na trgovački centar od samo 120.000 kvadrata. Za ilustraciju, zagrebački West Gate ima površinu od 100.000 kvadrata.

Kolo sreće se 2011. okrenulo, kada je Matić vratio gradu svojih 2,8 hektara. Mišković je taj teren zakupio za oko milijardu dinara. Nakon toga je poručio kako će se najveći potrošački hram na Balkanu prostirati na 170.000 kvadrata i da će biti završen ove godine. Budući da gradnja ne samo da nije završena, već da ni građevinska ograda nije postavljena, jasno je da su iskrsli problemi na koje Mišković nije ozbiljno računao.

Šoping kvadrati

Beograd zaostaje

Sa Stadion šoping centrom, ukupna površina maloprodajnog prostora u Beogradu je 230.000 kvadrata, ili 140 kvadrata na tisuću stanovnika. Budimpešta pak raspolaže sa 958.000, a Bukurešt sa 587.000 kvadrata. “Zagreb, recimo, sa 800.000 stanovnika, dvostruko manje od Beograda, ima 600 kvadrata maloprodajnog prostora na 1000 stanovnika, što je četiri puta više od Beograda”, ističu iz CBRE Srbija.

Komentirajte prvi

New Report

Close