Stranci čine 87% kupaca na burzi

Autor: Tin Bašić , 17. rujan 2008. u 06:30

Iako je prisutan visok pad prometa, strani ulagači povećali su udio na burzi

Makedonsko tržište kapitala samo je još jedno u nizu u regiji koje je od početka godine zahvaćeno padom dnevnih obujma trgovanja, padom vrijednosti burzovnih indeksa i velikom volatilnošću.

Naime, indeks najlikvidnijih dionica Makedonske burze MBI 10 u prvom polugodištu pao je 29,4 posto, dok je obujam trgovanja dionicama pao 70,4 posto. Iako je tržište u Makedoniji u sličnoj situaciji kao i regionalna, hrvatski ulagači prepoznali su potencijal toga tržišta. “Makedonija se unatrag nekoliko godina ubrzano pretvara u dobru priliku za investitore zahvaljujući naporima makedonske vlade i reformama koje omogućuju nove investicije. Gospodarska situacija u Makedoniji čini se povoljnom, investicijske ocjene su u porastu, provode se strukturalne reforme, BDP je u porastu, a makroekonomska politika je stabilna. Gospodarski pokazatelji govore kako je nakon dugog razdoblja tranzicije u tijeku oporavak gospodarstva. Unatoč pozitivnim pokazateljima strane investicije su i dalje oskudne, troškovi života i broj nezaposlenih u porastu, dok je siromaštvo i dalje velik problem”, izjavio je za Poslovni dnevnik analitičar HPB Investa Damir Lihter. Prema podacima makedonske Komisije za vrijednosne papire, a koji se odnose na dioničare koji imaju više od pet posto udjela, HPB Invest ima udjela u Prilepskoj pivarnici 9,5 posto, dok Hrvatska poštanska banka ima udio u Prilepskoj pivarnici od 9,6 posto i u društvu za građevinu Beton od 6,7 posto. Makedonsko financijsko tržište je malo i nelikvidno s malim brojem aktivnih dionica, a državu je zahvatio val inflacije te ulagačkog pesimizma, kao i drugdje u svijetu, poručuje Lihter. “Investitori iz regije su u Makedoniji prepoznali dobre ulagačke prilike. Nažalost, dio njih je na makedonsko tržište ušao u nezgodnom trenutku, neposredno prije početka krize u svijetu, što je negativno utjecalo na njihove pozicije te su daljnja ulaganja odgođena. Zbog pada cijena nafte i stabilizacije inflacije očekuje se oporavak svjetskih i regionalnih tržišta, što će utjecati i na Makedoniju u kojoj će povoljni uvjeti investiranja doći do izražaja”, kaže on. Podaci za protekli mjesec govore da su strani ulagači sudjelovali sa 32,2 posto u većini dioničarskih društava koja kotiraju na službenom tržištu i da su sudjelovali sa 86,8 posto u ukupnom prometu s kupovne strane i sa 18,2 posto s prodajne strane, poručuju s Makedonske burze. Uspoređujući te podatke s početkom godine primjećuje se rast. Primjerice, u siječnju je prodaja stranih ulagača iznosila 41 posto, a kupnja se povećala za 28 posto. Makedonska burza ne posjeduje podatke o stranim ulagačima. Njih obrađuje Centralni depozitar. “Podatke koje dobivamo od Centralnog depozitara ne odnose se na porijeklo stranih ulagača tako da nemamo podatke o tome koliko sudjeluju hrvatski ulagači na Makedonskoj burzi”, ističu s burze. Prema tim podacima, ako se promatraju postoci, najveći udio u nekoj makedonskoj kompaniji ima Ingra koja je u 79-postotnom vlasništvu dioničkog društva za građevinarstvo Mavrovo.

Ukratko

Pad prometa
Od početka godine promet na Makedonskoj burzi drastično je pao, pa je tako ukupna količina prometa pala za 68,9 posto. U proteklih osam mjeseci najlikvidnije dionice na Makedonskoj burzi bile su dionice Komercijalne banke Skopje i Alkaloida Skopje, koje sudjeluju sa 26 posto u ukupnom prometu, zatim dionice Makpetrola Skopje, Granita Skopje, Stopanske banke Bitola i druge.

Niži troškovi
Važno je istaknuti kako je ove godine Makedonija uvela porez na dobit i osobni porez od 10 posto te se reinvestirani profit ne oporezuje u slučaju investiranja u Makedoniji. “Makedonija ima niže troškove radne snage od drugih zemalja u okružju te brzi sustav registracije tvrtki. Daljnje prednosti Makedonije su najniže porezne stope u Europi, posebno u slobodnim zonama, jednostavan sustav registracije poduzeća u roku od dva dana te pristup rastućem potrošačkom tržištu”, zaključuje Lichter.

Visoka očekivanja
Iako situacija nije obećavajuća, u HPB Investu poručuju kako se ove godine očekuju javna ulaganja u cestovnu infrastrukturu, slobodne gospodarske zone, gradnju sportskih dvorana i terena, obrazovanje, zdravstvo, carinski sustav i posebno automobilsku industriju.

Komentirajte prvi

New Report

Close