Rusija, država koje je ranih 90-ih doslovce skapavala od gladi, do kraja ovog desetljeća trebala bi postati najveći svjetski izvoznik žita. Rusi već polako istiskuju dosadašnjeg lidera, SAD, s egipatskog tržišta, najvećega svjetskog uvoznika žita. U posljednjih 11 mjeseci Rusija sudjeluje s 58 posto u ukupnom egipatskom potrebama za žitaricama, dok je godinu prije taj je udio iznosio 40 posto. Istodobno je udio egipatskog uvoza pšenice iz SAD-a pao je sa 13 na osam posto.

Podrška države
Ruska poljoprivreda proživljava renesansu nakon ekonomske tranzicije sredinom 90-ih kada nije uspijevala prehraniti ni vlastite stanovnike. Na Rusiju trenutno otpada 14 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice, dok je američki udjel pao sa 26 na 19 posto. Kada su 2008. cijene žitarica na svjetskim burzama dosegle rekordne razine, poljoprivreda u vrlo plodnoj crnomorskoj regiji blizu granice s Ukrajinom postalo je interesantno i švedskim, britanskim, kineskim i južnokorejskim investitorima. U posao se sve više uključuju i domaći biznismeni poput Kirila Podolskog, vlasnika tvrtke Valars, trećeg najvećeg ruskog izvoznika žita. Valars u izvozu u Egipat sudjeluje sa 30 posto.“Izvozimo svugdje gdje postoji potražnja”, pojašnjava za Economist svoj oportunistički poslovni stav Podolski. Tvrtku je osnovao 2006. godine, a za farmu od preko 41.000 hektara platio je 250 milijuna dolara. Tome treba prododati i ulaganje od 108 milijuna dolara za modernizaciju opreme i mehanizacije. Međutim, želja za globalnom ruskom dominacijom u trgovini žitom je i politički cilj Kremlja nakon dominacije u energiji i sirovinama. Ruski je predsjednik Dimitri Medvjedev prošle godine donio uredbu o osnivanju državne kompanije koja bi bila zadužena za izvoz žita na svjetska tržišta. Ako plan Kremlja uspije, prema predviđanjima američkog Ministarstva poljoprivrede, Rusija će do 2019. postati najveći svjetski izvoznik pšenice. Takav scenarij, naravno, ne ostavlja ravnodušnima američke farmere, navikle na više cijene svojih proizvoda.

Krhka prednost
Objektivno, američka je pšenica kvalitetnija od ruske jer sadrži veći postotak bjelančevina i manje je podložna bolestima. Međutim, ta se američka prednost vrlo lako može istopiti ako ruski proizvođači dodatno ulože u agrotehničke mjere i modernizaciju skladišnih kapaciteta. No, neki američki kongresnici žele da Washington ne prepusti tek tako Rusima globalno tržište žitarica.“Trebamo poraditi na sporazumima o slobodnoj trgovini ili ćemo se vrlo brzo naći iza Rusa”, tvrdi republikanski senator Mike Johanns, ministar poljoprivrede od 2005. do 2007. godine. Sklapanjem sporazuma o slobodnoj trgovini s državama u Latinskoj Americi i Aziji otvorila bi se i nova tržišta za američku pšenicu jer bi u tom slučaju bila konkurentnija cijenom, smatra Johanns.No, Moskva već sprema odgovor na takav razvoj situcije. Ruska udruga proizvođača žitarica zatražila je od ruske vlade poticaje od 320 milijuna dolara koji bi trebali povećati profitabilnost izvoza.

Ambicije

Ulaganja od tri milijarde dolara
Ruski uspon do svjetskog pšeničnog lidera podržat će modernizacija brodske flote i skladišnih kapaciteta u što će uložiti preko tri milijarde dolara.

Otimanje tržišta
Rusija posebno želi osvojiti tržišta žitom u jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi, područjima koja se sada smatraju tržištima Australije i SAD-a.