Krajem srpnja šef američke računalne sigurnosti, Randy Vickers, dao je ostavku zbog nedavnih hakerskih napada na Senat, CIA-u, FBI i druge vladine ustanove. Dok je teško u novcu izraziti štetu koju hakeri nanose napadima na državne institucije, učinak na gospodarstvo je moguće procijeniti.

Po tvrdnjama stručnjaka krađe podataka, upadi u elektronsku poštu, namjerno zagušivanje servera i druga zlodjela računalnih kriminalaca nanijele su svjetskim tvrtkama samo u 2009. tisuću milijardi dolara. No, gubitak je zacijelo veći, tvrde poznavatelji, jer je prijavljivanje ovakve vrste zločina još uvijek nepotpuno. Globalni trend širenja kibernetičkog kriminala se nastavlja pa je u prva tri mjeseca 2011. na internetu registriran rekordan broj računalnih napada.

Prema podacima njemačke savezne policije, ta je država prošle godine pretrpjela 61,5 milijardi eura gubitaka od računalnog kriminala, 19 posto više no u 2009.

U istom je razdoblju broj pojedinačnih napada porastao s 50.000 na blizu 60.000. Po mišljenju analitičara, porast je posljedica širenja online bankarstva i trgovine, a najviše je napada povezano s krađom identiteta i brojeva kreditnih kartica. U Ujedinjenom je Kraljevstvu 2009. šteta od računalnog kriminala dosegla 31 milijardu eura, od čega je 11 milijuna otpalo na krađu intelektualne imovine.

Cijena računalnog kriminala došla je u fokus zbog nedavne bujice visoko profiliranih računalnih zločina. U veljači je Francuska pretrpjela napad uoči sastanka ministara financija zemalja G20 u Parizu, a ustanove Europske unije sabotirane su prije susreta na vrhu u šefova država u ožujku. Hakerski napad na Sony u svibnju srušio je mrežu PlayStationa na puna 23 dana, nakon čega su ugrožene povjerljive informacije o desecima milijuna pretplatnika. Tvrtka procjenjuje da će trošak tog napada ukupno iznositi 171 milijun dolara.

Div zrakoplovne i obrambene industrije Lockheed Martin objavio je da je 21. svibnja došlo do “značajnog i oštrog napada”, u kojem su se koristili podaci ukradeni od proizvođača sigurnosnih tokena RSA, koji su provaljeni u ožujku. Google je nedavno objavio da je postao žrtvom vjerojatno kineskih hakera, koji su ukrali lozinke na Gmailu stotinama visoko profiliranih vladinih dužnosnika SAD-a i Južne Koreje, kao i novinara i kineskih aktivista. Dio kiber-zločina svakako je motiviran osobnim razlozima.

Kao što je Wikileaks oštetio vanjsku politiku SAD-a otkrivanjem tisuća povjerljivih telegrama koje je ukrao jedan američki vojnik, tvrtke su pod sve većim rizikom osvetničkih napada zaposlenika. Prije nekoliko godina nezadovoljni zaposlenik velike multinacionalne automobilske tvrtke dao je otkaz i iz odmazde na jeftinom USB sticku sa sobom odnio detaljne planove za novi model automobila. Kada su planovi procurili u javnost, gubitak tvrtke je procijenjen na milijardu dolara.
“Kad je povjerljiva informacija objavljena, došlo je do pada prodaje postojećeg modela, jer su kupci odlučili čekati novi model.”, rekao je stručnjak, koji želi ostati anoniman zbog sporazuma o povjerljivosti s proizvođačem automobila.

“Sve veći broj mjesta i uređaja na koje informacije mogu biti pohranjene otežava zadatak praćenja”, kaže Thomas Parenty, bivši zaposlenik američke National Security Agency i autor knjige Digitalna obrana.

Povećane teškoće u zaštiti podataka nastupaju u vrijeme kad tvrtkama vrijednost intelektualnog vlasništva vrtoglavo raste u odnosu na opipljivu imovinu. Akcije u kojima mala grupa ljudi nanese ogromnu štetu tvrtkama i vladama analitičari su prozvali “asimetričnim napadima” zbog nesrazmjera između kriminalčevog dobitka i žrtvinog gubitka.

‘’Kad lopovi pobjegnu s intelektualnim vlasništvom, gubitak tvrtke mnogo je veći od novca koji zarade kiber-zločinci. To je kao u hladnom ratu – iznos novca koji je špijunima isplaćen za odavanje državne tajne apsolutno je nevažan u odnosu na iznos štete”, kaže Parenty.