Problemima unatoč, Hrvatska ima prednosti koje treba bolje promovirati

Berislav Horvat, predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham)/Anto Magzan/PIXSELL Berislav Horvat, predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham)/Anto Magzan/PIXSELL

Nekonkurentno tržište rada velik je problem, osobito u usporedbi sa zemljama regije. Najviša porezna stopa na dohodak od 40% stvara probleme pri zapošljavanju.

Politika Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) je biti ne samo kritičar već i konstruktivan partner državnim tijelima, predlažući konkretna i provediva rješenja. Taj se pristup pokazao uspješnim, što ilustrira niz prihvaćenih prijedloga, primjerice, uvođenje obvezujućih poreznih mišljenja, smanjenje naknada za zbrinjavanje otpadnih vozila i prijedlozi izmjena Zakona o javnoj nabavi. Ističe to u razgovoru za Poslovni dnevnik Berislav Horvat, predsjednik AmChama koji u Hrvatskoj ima 200 članova, kompanija koje zapošljavaju više od 62.000 ljudi u Hrvatskoj. U 18 godina rada u Hrvatskoj osnovali su niz stručnih odbora koji rade na preporukama za rješavanje zapreka poslovanju.   

Koje su glavne zapreke u poslovanju na koje se žale vaši članovi? 
Osnovni problem je nepredvidljivost poslovanja. Tvrtkama nije problem činjenica da se promjene događaju ako su najavljene s dovoljno vremena za prilagodbu, što u Hrvatskoj često nije slučaj. Česte promjene zakona te neujednačena tumačenja istih pravnih i poreznih pitanja primjeri su nepredvidljivosti koja dovodi do pravne nesigurnosti. Tu su i neučinkovitost sudstva i administracije općenito. Rješavanju problema nepredvidivosti i pravne nesigurnosti pridonijela bi primjena prakse "bolje regulative" u pripremi svih zakonskih mjera. Ona uključuje stručnu evaluaciju postojećih zakonskih mjera te kvalitetnu procjenu učinaka novih zakonskih prijedloga. Cilj je osigurati da se političke odluke pripremaju na otvoren način. Treba osigurati dovoljno vremena i uključenost svih zainteresiranih kako bi se smanjili broj primjedaba te potreba za promjenama tek donesenih zakona. Poboljšanju učinkovitosti i transparentnosti sustava javne administracije pridonijela bi digitalizacija javne uprave. 

U Hrvatskoj se često spominju i očekuju velike investicije. S pozicije američkih ulagača, kako Hrvatska kotira? 
Izravna strana ulaganja pridonose jačanju konkurentnosti i rastu gospodarstva, a ovo potvrđuje i podatak o dodanoj vrijednosti koju stvaraju tvrtke u stranom vlasništvu već prisutne u Hrvatskoj. Tako su 2014. poduzeća u stranom vlasništvu, sa samo 10% udjela u ukupnom broju poduzeća u Hrvatskoj, sudjelovala u izvozu s 37%, prihodima 23% i ulaganjima 26%. Iako službena statistika ne pokazuje značajan udio američkih ulaganja u Hrvatskoj, jer prati samo direktna ulaganja iz SAD-a, američke korporacije svoj ulazak na hrvatsko tržište provode primarno kroz svoje europske podružnice u Nizozemskoj, V. Britaniji i Irskoj. Stvarna prisutnost je stoga nešto veća od službene statistike. Hrvatska je dio velikog i bogatog tržišta EU te je sve zanimljivija i za potencijalna američka ulaganja. Amerikanci upoznaju Hrvatsku primarno kroz turizam te je ne poznaju dovoljno u poslovnom smislu. Iako postoje brojni strukturni problemi, Hrvatska ima brojne prednosti koje bi trebalo učinkovitije promovirati. AmCham sudjeluje u promociji prednosti investiranja u Hrvatsku američkim ulagačima. Najnoviji primjer je nedavno u Minneapolisu održan simpozij o poslovanju u Europi, gdje su američke kompanije zainteresirane za izlazak na europsko tržište razgovarale i s predstavnicima hrvatskog AmChama. 

AmCham je aktivan u većini zemalja u okruženju. Što pozitivno, a što negativno razlikuje Hrvatsku od susjeda s gospodarskog gledišta? 
U izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja u 2015. zauzeli smo 40. mjesto među 189 zemalja svijeta, što nas svrstava tek na 21. mjesto u EU, a iza zemalja u CEE regiji poput Makedonije na 12., Poljske na 25., Slovačke i Slovenije na 29. Hrvatska mora provesti daljnje reforme kako bi se pozicionirala među najatraktivnija investicijska odredišta. Prema udjelu izravnih stranih ulaganja u BDP-u, hrvatski investicijski trendovi ne razlikuju se previše od usporedivih zemalja, no problem je u njihovoj strukturi. Ulaganja u Hrvatsku uglavnom su bila usmjerena na sektor nerazmjenljivih dobara, za razliku od ostalih zemalja srednje i istočne Europe, koje su razvoj gradile na izvozno orijentiranim greenfield i brownfield ulaganjima u proizvodnju ili pružanje usluga. U Hrvatskoj se ističe problem nesklada ponude i potražnje radne snage, otud nekonkurentnost tržišta rada u odnosu na zemlje u okruženju. Najviša porezna stopa na dohodak od 40% stvara probleme pri zapošljavanju i zadržavanju kompetentnih zaposlenika. 

Nedavno ste izdali i Preporuke za poboljšanje poslovne klime i poticanje ulaganja. Kakav je odjek dokumenta? 
U dosadašnjim kontaktima s Vladom vidljiva je otvorenost za dijalog i uvažavanje stavova te su naše preporuke prepoznate kao kvalitetne. Vlada mora učiniti znatno više kako bi Hrvatska bila konkurentna te se fokusirati na programe koji će promicati ulogu privatnog sektora u zapošljavanju i izvozu. Volja za rješavanje problema ne smije biti samo deklarativna. 

Podržali ste i inicijativu za izmjenu pravila javne nabave. Gdje je najveći problem?
Upozorio bih na nisku razinu upotrebe ekonomski najpovoljnije ponude kao primarnog kriterija odabira ponuditelja te strukturne nedostatke sustava. Tom se temom bavimo već tri godine. Iako važeći Zakon o javnoj nabavi dopušta primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, u praksi se taj kriterij vrlo rijetko upotrebljava. Pri odlučivanju se moraju uzeti u obzir ukupni troškovi i učinkovitost proizvoda ili usluge kroz dulji rok. Naši članovi kao najveći problem ističu pravnu nesigurnost koja proizlazi ponajprije iz neujednačene primjene propisa. Ne postoji zakonska osnova temeljem koje bi stajališta nadležnih morala biti usklađena. U praksi dolazi do razlika u tumačenju, što  usporava i poskupljuje postupke javne nabave. Kao prvi korak u rješavanju tog problema predložili smo uvođenje e-platforme koja bi omogućila pretraživanje odluka nadležnih tijela. To bi rezultiralo ujednačavanjem stajališta i većom predvidljivosti za sudionike javne nabave. 

TTIP prilika za male i srednje poduzetnike

AmCham je aktivan i u dijalogu oko TTIP-a. Koja bi bila vaša poruka protivnicima sporazuma?
Sporazumom bi se velikim, ali pogotovo malim i srednjim poduzećima, otvorile prilike na tržištu od više od 800 milijuna ljudi, a hrvatsko gospodarstvo bi dobilo dodatne mogućnosti natjecanja na američkom tržištu. Što se tiče transparentnosti, stranice EU komisije redovito javno objavljuju izvještaje s pregovora, zastupnici EU parlamenta imaju uvid u povjerljive pregovaračke dokumente. Razina transparentnosti znatno se povećala od početka pregovora. AmCham EU, naša partnerska organizacija u Bruxellesu, nedavno je objavila studiju švicarskog World Trade Instituta o utjecaju TTIP-a na sve članice EU, a hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je studiju utjecaja na domaće gospodarstvo. Obje studije predviđaju rast hrvatskoga gospodarstva iako se temelje na konzervativnom pristupu te uzimaju u obzir samo izravnu trgovinsku razmjenu i investicije između Hrvatske i SAD-a.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!