Sjećamo se jumbo plakata s likom mladića u radnom odijelu ili djevojke s radnim prslukom, te pitanjem Tražiš posao? Prijavi se!

Ovakva akcija lokalnog poduzetnika, a riječ je o tvornici za proizvodnju plastične ambalaže Optiplast iz Siska, pobudila je pažnju cijele Hrvatske jer je bila neobična i rijetka za naše pojmove. No, ukazala je na učestali problem tvrtki – nedostatka kvalitetnih kadrova. Pola godine nakon takvoga oglasnog 'proboja' vlasnik i direktor tvrtke Danijel Drčić sumira postignuto. I moglo bi se reći da je zadovoljan.  "Agresivnija kampanja koju smo pokrenuli, i to unatoč dobroj suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, dovela je do masivnijeg odziva i većeg broja prijava za radna mjesta. Traženo smo popunili, ali i dalje imamo potrebu za novim kadrom".

Novi kapaciteti trebaju ljude
Razlog zašto toj tvornici koja izrađuje vreće za smeće, vrećice za kupovinu i za zamrzavanje, regionalnom lideru, nedostaje ljudstva, jesu prošireni proizvodni kapaciteti, koji su omogućeni i zahvaljujući nepovratnih 14,41 milijuna kuna iz EU, čime je realiziran projekt 'Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu'.

Halu su izgradili, novu opremu nabavili i od ove godine je sve u funkciji, no valjalo je strojeve "zaposliti", dati ih na rukovanje ljudima. Tržište je rada oskudno, ističe Drčić, ne otkrivajući zapravo "toplu vodu", budući da ponajviše nedostaje stručnjaka. "Novozaposlene djelatnice i djelatnici su uglavnom sa srednjom stručnom spremom, ali trebamo i one s visokom stručnom spremom.

Ovim putem također pozivamo sve zainteresirane da dostave svoje otvorene zamolbe. Sigurno ćemo ih kontaktirati. Brat i ja smo osobno razgovarali sa svim zaposlenicima, sada nas je trenutačno osamdesetak", kaže Drčić. Bitna im je tehnička struka i iskustvo rada u sličnim sektorima, a jedan način da ih motiviraju na ulazak, poželjno i ostanak u Optiplastu, jest osobni pristup, uz razgovor, te osiguranje mentora koji novopečenog kolegu stručno obučavaju i educiraju radu na nekom stroju. To traje od tri do šest mjeseci, čak i godinu dana, jer je vodstvu sisačke tvornice važno "utrenirati" ljude za rad na siguran i učinkovit način.  "Svjesni smo da je to proces i spremni smo ulagati u ljude jer se to uvijek višestruko vrati. Svatko tko je vrijedan ima i volje učiti i raditi ima otvorena vrata", poruka je iz Siska.

Tamo su pak, naglašavaju, u svojoj režiji i angažmanu nedavno stvorili još jednu proizvodnu halu, da bi bili i ostali konkurentni i obranili primat u produkciji vrećica. One su prisutne u cijeloj Hrvatskoj, na više od 3000 prodajnih mjesta ponajvećih trgovačkih lanaca kao što su Konzum, Spar, NTL, Ultra Gross, Metro, te brojnim drugima, poznata je njihova robna marka Optiline.

Izvoze i u Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju, tržišta koja su i inače vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partneri, a unatoč velikoj konkurenciji koja sva ima vrlo slične cijene, uspijevaju biti u samom vrhu. Radi zadržavanja tih pozicija Siščani pojačano vode brigu o svim segmentima proizvodnje pa idu u proširenje proizvodnih mogućnosti. I ne samo to, već na neki način krče i novi, okolišno zdraviji put. 

"Tako je, dio novih kapaciteta odnosit će se na proizvodnju biorazgradivih vrećica, u čemu smo prvi u Hrvatskoj. Biorazgradive vrećice činit će ubuduće oko 20 posto ukupne proizvodnje Optiplasta. Italija, Francuska i Belgija jedine su u EU donijele odluku o uvođenju biorazgradivih treger vrećica u rolama za voće i povrće i na blagajnama trgovačkih centara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U te će ih zemlje Optiplast izvoziti. Odnosno, realizacija je već krenula izvozom na tržište Italije, a nastavljamo s planom prema Francuskoj i Belgiji", govori Drčić o novom smjeru tvrtke iz Siska, koja je lani imala prihode od 46.259.628 kuna, što je povećanje za šest milijuna u odnosu na 2016. godinu. 

"Naš poslovni plan je da u naredne tri godine prihode povećamo oko 10 posto za svaku godinu", nada se on. Biorazgradive vrećice prilika su za formiranje nove niše na našem tržištu i osim poslovne nude i zelenu, "eco friendly" dimenziju, pogotovo u svjetlu ozbiljnih namjera Europske komisije da iskorijeni klasične plastične vrećice iz prodaje, te postupno iz upotrebe. Drčić objašnjava o čemu je riječ.  "EU je donesla zakon da svaka država članica može izabrati način kojim će doći do smanjivanja upotreba plastičnih vrećica.

Nekoliko je načina za koje su se države članice odlučile. Uglavnom su se odlučili na dva načina smanjivanja potrošnje polietilenskih vrećica. Samo tri članice EU su se odlučile na uvođenje biovrećica od kojih je jedino u Italiji dozvoljena 100% upotreba biorazgradivih vrećica što se odnosi na vrećice na blagajni i vrećice za voće i povrće. U Francuskoj i  Belgiji su donijeli zakon da sve vrećice za voće i povrće moraju biti od bio materijala, ali su na blagajni dozvoljene vrećice od PE materijala debljine veće od 50 my (mikrometara). 

Proizvodnja, potrošnja, birokracija…
Ostale države članice, a među njima i Hrvatska su se odlučile za obveznu naplatu vrećica debljine većih od 15 my. To znači da se vrećice koje dobijete u trgovini za voće i povrće, u pekarni, na tržnici smatraju primarnom ambalažom i da se dobivaju besplatno.  Mi gledamo na to da mnoga istraživanja naših domaćih stručnjaka kao što su profesori s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a i svjetskih stručnjaka govori suprotno tome da je papirnata vrećica manje štetna od PE vrećica.

Kao jedan od razloga bitnih je koliko šume se treba posjeći za jednu vrećicu. Čak 17 puta se potroši više vode  za papirnatu nego za plastičnu vrećicu što govori da bi se proizvela 1 tona papira od koje se može napraviti oko 10.000 papirnatih vrećica potroši se od 15-20 tisuća litara vode.

Za proizvodnju jedne tona papira potroši se čak 3,5 tone drveta i tom prilikom se upotrebe znatne količine opasnih i štetnih kemikalija. Npr. u otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su mnogi teški metali. Naša PE vrećica proizvod je koji se može 100 posto reciklirati i samim time vratiti u proizvodnju.

Time mislimo da je problem više u neodgovornom ponašanju samih ljudi. Drugdje u svijetu plastični otpad služi kao sirovina, a kod nas nažalost završava na odlagalištu. Mnogi ljudi ne znaju da plastična vrećica prema mnogim istraživanjima zauzima ukupno 0,03 posto prostora na odlagalištima  ukopnog otpada te vjerujemo samim tim da imamo puno većih ugroza na utjecaj okoliša od samih PE vrećica", opširno argumentira vlasnik sisačkog poduzeća.

Stoga je i odgovor na pitanje je li budućnost u papirnatoj ambalaži logičan i dijametralno suprotan od pitanja – "oni u Optiplastu misle da bi i dalje budućnost trebala biti u PE (polietilenskim) vrećicama. I ako bi morali birati između biovrećice kakvu lansiraju i one papirnate, sigurni su da bi ova biovarijanta bila manje štetna od papirnate. 

"Najštetnije su platnene, papirnate pa tek onda plastične vrećice. Problem je u neodgovornom ponašanju i neselektivnom prikupljanju otpada, a ne u samoj vrsti otpada. U tom smislu bilo bi dobro kad bi se u cijeloj Hrvatskoj omogućio model da se otpad po različitim vrstama odvaja besplatno i da se naplaćuje tek onaj mješoviti komunalni otpad", predlaže Drčić.

Oni s ostacima iz pogona nemaju ni trunke problema, kaže da svu svoju proizvodnju recikliraju 100%. U tome su zdrav primjer kakav je rijedak i u europskim okvirima, a da Europa prepoznaje i njihove napore, pokazuje i novi projekt koji je Optiplast kandidirao za financiranje iz EU fondova. "Trenutačno smo prijavili projekt pod nazivom Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta, u iznosu od 11 milijuna kuna i nadamo se da ćemo i njega uspješno realizirati", kaže Drčić.

Njegova je tvornica više puta bila najbolja u segmentu malog poduzetništva u izboru HGK Županijske komore Sisak, ali dvije Zlatne kune HGK nisu vjerojatno i zadnje. "Budući da smo sad u kategoriji srednjih poduzeća, radit ćemo na tome da Zlatnu kunu dobijemo i u ovoj kategoriji. Ovo priznanje HGK podstrek je i mojim djelatnicima i meni da je naš rad prepoznat i vrednovan", vjeruje Drčić. No, unatoč njegovim uspjesima, sklon je ocijeniti da je stanje poduzetništva u Hrvatskoj na – nezavidnoj razini.

"Ogromna administracija, puno papirologije, spor i neefikasan administrativni aparat i na državnoj i na lokalnoj razini usporavaju nas u realizaciji naših projekata. Znate da je svijet biznisa brz, vrijeme je novac i svako usporavanje otvara mogućnosti konkurenciji. Naša vrata su otvorena svima, te smo mišljenja da i lokalna i državna vlast trebaju biti efikasan servis poduzetnicima koji svojim radom pune blagajne. Veći interes za poduzetnike, olakšavanje puta povlačenja sredstava iz fondova EU, brzo rješavanje svih dozvola i papirologije treba biti prioritet svake politike i mi se nadamo da naša lokalna, a i državna vlast stremi tome", savjetuje sisački gospodarstvenik. "Plastičniju" i jasniju poruku od takve teško se može čuti.