Ostvarenja EU projekata nema bez županija

Komunikacija s nadležnim tijelima u državi je korektna, no u županijama drže da je upravljanje sustavom suviše centralizirano/ Ivo Čagalj/PIXSELL Komunikacija s nadležnim tijelima u državi je korektna, no u županijama drže da je upravljanje sustavom suviše centralizirano/ Ivo Čagalj/PIXSELL

Predstavnici županija apeliraju na bolju funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju države kako bi se osigurao i jednaki razvoj svih.

Županije su najspremnije za apliciranje na projekte europskih fondova i povlačenje novca iz tog izvora, poručio je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk na otvorenju prve regionalne konferencije posvećene ujednačenom razvoju svih dijelova Hrvatske, održane u petak u Šibeniku u organizaciji Poslovnog dnevnika.

"Hrvatska zajednica županija (HZŽ) već dugo ističe da je trenutačni županijski sustav nešto na što trebamo biti ponosni i što treba čuvati. Mogu slobodno reći da županijska administracija i županijske razvojne agencije stoje iza velike većine uspješno realiziranih projekata, ali uvijek možemo biti bolji i neka nam sjajni rezultati budu poticaj za dalje. U tome značajnu ulogu ima funkcionalna i fiskalna decentralizacija za koju se zalažemo, kao i bolja komunikacija s državnim strukturama. Na našem posljednjem sastanku s Vladom iznijeli smo želju da nas se maksimalno uključi u pregovore, pripremu i realizaciju u novoj financijskoj omotnici. Vjerujem da će ćemo u novoj financijskoj inicijativi biti involvirani i time izbjeći ranije probleme", istaknuo je župan Pauk.

 

Pauk

Želimo vidjeti što pojedinačne županije zaista trebaju i tim se potrebama nametnuti u pregovorima.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Spomenka Đurić potvrdila je da je komunikacija na razini Ministarstva regionalnog razvoja i drugih dionika u ovom razdoblju intenzivnija no ikad i da će takva ostati i ubuduće. "Jedini put koji nam je na raspolaganju je zajedničkim snagama intenzivirati napore u procesu poticanja poduzetništva i otvaranju novih radnih mjesta jer su nam to zajednički ciljevi. Kohezijska politika je glavna politika EU i usmjerena je na otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i razvoj te poboljšanje kvalitete života. Europska je unija za te ciljeve namijenila trećinu svog proračuna, oko 351 milijardu eura, koncentriravši se na manje europske države i regije s ciljem smanjenja razlika", istaknula je Đurić. 

 

Katavić

U sljedećoj perspektivi moramo znati što nam je prioritet, ima problema u objavama i kriterijima javnih poziva.

Želimo drugu praksu
Financijskom omotnicom, sredstvima koja su ušla u Šibensko-kninsku županiju ovdje su zadovoljni, ali ne sasvim. Problem su, naveo je župan Goran Pauk u sklopu panel diskusije na temu uloge županija u povlačenju sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, postavljeni okviri.  "Možemo raditi na programima dnevnih bolnica i kirurgija što je dokaz da se određene stvari mogu promijeniti, ali operativni program treba prilagoditi stvarnom stanju na terenu. U sljedećem financijskom paketu EU želimo drugu praksu, vidjeti što pojedinačne županije zaista trebaju i tim se potrebama nametnuti u pregovorima", dodao je. Uloga županija u tom procesu je priprema planiranja, odnosno dugotrajan i kompliciran proces u kojem nastaju krucijalni dokumenti bez kojih se zapravo ne može ništa. 

"Jednako tako potičemo poduzetničke potporne institucije i to su konkretni pomaci s naše administrativne strane. U procesu razvoja poduzetništva, neizostavna je i uloga ministarstva uz čiju suradnju, s bankama, osiguravamo i direktne poticaje. Država nam pomaže da udio sufinanciranja sa županijske strane bude sveden na manji i prihvatljiv postotak i time smanjuje rizik od našeg zaduživanja. Teško da ćemo doći do situacije da samostalno pregovaramo s Europom, ali želimo razinu pregovora na kojoj se uvažavaju naše potrebe kako bismo realizirali naše prioritetne ciljeve", poručio je Pauk.

 

Jurišić

Regionalni razvoj se može temeljiti na novcu EU, to mu i jest namjena, no potrebni su kvalitetno pripremljeni projekti.

Pročelnik za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije Lovro Jurišić potvrdio je da se regionalni razvoj zaista može temeljiti na europskom novcu jer je to i namjena tih sredstava, ali da projekti trebaju biti kvalitetno isplanirani. "Problem u provedbi natječaja je bio i sa zapošljavanjem, tj. zabranama zapošljavanja, no sada nam je puno lakše. Dobar primjer kako se na lokalnoj razini može dobro upravljati novcem iz EU fondova koji se može implementirati na razini županija, su ITU mehanizmi", podsjetio je Jurišić. 

Za još više partnerskog odnosa
Realizacija projekata EU ne može proći mimo županija, nastavio je pročelnik za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije Anđelko Katavić.

 

351 mlrd.

eura EU namijenila za kohezijsku politiku, što je trećina proračuna Unije godišnje

"Financirali smo osnivanje LAG-ova koji su nakon toga povukli sredstva za svoje daljnje funkcioniranje. Također, tu je i dvadesetak poduzetničkih centara i inkubatora. Sve programe, poduzetničke potporne programe i ulaganja u ljudski kapital koji se financiraju, netko ih je odradio zajedno s poduzetnicima. U sljedećoj perspektivi moramo reći što nam je točno prioritet. Hrpa je problema u smislu objave i kriterija javnog poziva, kad i ako budemo pripremali novu perspektivu trebamo znati koliko i kako povući sredstva", kaže Katavić. Splitsko dalmatinska županija je, k tome, poduzetnike i znanstvene istraživačke institucije uključila u razvoj projekata koji će biti korisni u gospodarstvu, što je rezultiralo zapošljavanjem velikog broja doktoranada koji su ostali u Hrvatskoj, te otvaranjem brojnih novih tvrtki, dodao je.  Da je komunikacija s nadležnim tijelima korektna, ali da je upravljanje sustavom suviše centralizirano, smatra župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.

 

Komadina

Kao županija imamo potrebe za projektima koji nisu inicijalno isprogramirani, pa smo zavezanih ruku i nogu jer nemamo autonomiju odabira projekata.

"Kao županija imamo potrebe za projektima koji nisu inicijalno isprogramirani, pa smo zavezanih ruku i nogu jer nemamo autonomiju odabira projekata. Škole smo financirali energetskom obnovom, uz dio novca iz fondova EU, dio iz nacionalnih izvora, ali bismo se trebali dogovarati što i kako dalje. Trebamo nove žičare, ali te ideje ne možemo kandidirati za financiranje iz EU", istaknuo je Komadina. Dodao je i da regionalnim razvojem treba upravljati država kako bi uspostavila jednakost, ali da županije posebno vode računa o situaciji unutar 'svoje kuće'. "Kod nas država upravlja svime, a nema partnerski odnos s lokalnim samoupravama. Regionalne razvojne strategije strateški su dokumenti, dok su županije svoje razvojne strategije donosile prije države. Sljedeći problem kod kandidiranja projekata iz razvojne strategije je i famozna indeksacija razvoja. Kandidiramo projekt iz Gorskog kotara, a kad podijelite s brojem stanovnika ta regija ima status gotovo kao New York, pa do sada zbog takvih primjera nismo mogli povlačiti novca koliko nam je trebalo", konkretizirao je župan primorsko-goranski brz tempo rasta.

Đurić: Uvijek će se naći novca za poslovnu konkurentnost

Hrvatska se kao zemlja članica EU obvezala na provedbu programa Europa 2020, usmjerenog na rast i otvaranje radnih mjesta i trenutačno se nalazimo na sredini financijske perspektive. Do ožujka ove godine je, zajedno s nacionalnim doprinosom, povučeno 38,25 posto dostupnih sredstava, napomenula je državna tajnica dodatno u intervjuu u sklopu konferencije. Naime, u aktualnom financijskom razdoblju do 2020. Hrvatskoj je kroz četiri operativna programa na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU fondova. Lani u travnju bili smo na 13,7 posto realizacije, s tim da je krajem 2016. razina ugovorenosti bila još niža, nešto manja od 10 posto. Pomak do 38 posto dokaz je da se intenzivno radi, a u Hrvatskoj imamo svega osim vremena koje smo u međuvremenu podosta izgubili, naglasila je Đurić.  "U samo godinu dana smo korisnicima stavili na raspolaganje oko 2 milijarde eura, a županije i županijski koordinatori faktori su koji ubrzavaju ugovaranje dostupnih sredstava. U sklopu našeg najvećeg programa Konkurentnost i kohezija trenutačno imamo 35 otvorenih natječaja kojima želimo stvoriti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva. Sektor poslovne konkurentnosti se posebno ističe, poduzetnici su novac koristili za održivi razvoj poduzetništva", dodala je. Ranija spora apsorpcija novca iz EU fondova dijelom je rezultat kadrovske potkapacitiranosti hrvatskih institucija, odnosno činjenice da u apliciranju i provedbi projekata financiranih iz europskih fondova postoji podjela poslova, nastavila je. "Dio zadataka odrađuju uprava i servis koji ne mogu raditi vanjski konzultanti ili konzultanti uopće. S druge strane, sektor vanjskih usluga značajan je izvor koji može pomoći, a i taj je sustav upravo prošao svoju evoluciju. Imali smo ekspanziju konzultantskih usluga kojih u prethodnom ih razdoblju nije bilo, pa se nisu mogli ni isprofilirati. Konzultanti su se pokazali kao osobe s više iskustva u konkretnom dijelu provedbe i pripreme projekata, no jednako tako i sustav upravljanja i kontrole mora biti dovoljno kapacitiran. Neki od tih propusta u prethodnom financijskom razdoblju sada su umanjeni izmjenom odluke o zapošljavanju državnih službenika. Sve do tada nije se posvetilo dovoljno pažnje kvalitativnoj i kvantitativnoj razini neophodnoj za ugovaranje i kontrolu", poručila je državna tajnica. U trenutačnom financijskom razdoblju 2017. je bila prva kontrolna godina i uspješno je ovjereno 388 milijuna eura, čime se čak malo i 'ušlo' u ciljeve i za 2018. "Dokazujemo da smo transparentni i jednaki prema svima i da pri tome imamo i sposobnost autokorekcije kada je to potrebno. Kontrole su dosta striktne jer se radi o novcu svih europskih građana", napomenula je. Govoreći o razini ugovorenosti i isplaćenosti, najbolje rezultate zbog svoje nešto jednostavnije procedure ima program ruralnog razvoja, a najslabije program učinkovitih ljudskih potencijala. Jedina os s kojom nema nikakvih problema u povlačenju i realizaciji novca na raspolaganju Hrvatskoj je prioritetna os 3 za poslovnu konkurentnost jer je korisnička populacija iznimno dinamična i responzivna, a interes uvijek višestruko premašen. "Za taj segment će se uvijek naći sredstava što nam je iznimno drago jer su to direktni korisnici, direktna radna mjesta i sektor na kojem počiva rast i razvoj cijeloga gospodarstva", potvrdila je Đurić. U pet godina članstva Hrvatskoj u EU, osim skoka u financijskom smislu, naučili smo i da je pretjerana slojevitost sustava svakako nepraktična, pa je trenutačni fokus na pojednostavljenju sustava. "Olakšati i ubrzati se može i eliminacijom papirnate dokumentacije, dok trebamo biti pažljiviji i u biranju prioriteta jer se pokazalo da smo neke od njih možda mogli ostaviti za razdoblje u kojem ćemo biti spremniji", zaključila je i dodala da Šibensko-kninska županiji na osnovu niza uspješno dogovorenih i provedenih projekata te činjenice da su nacionalni pioniri u obnovi kulturne baštine može biti ogledni primjer drugima. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!