U Čakovcu je u petak održan Poslovni uzlet Međimurske županije, koji je otvorio Mladen Novak, predsjednik županijske skupštine.

„Međimurje je perjanica u RH po broju zaposlenih i uskoro ćemo imati probleme jer nemamo dovoljno radnika u pojedinim djelatnostima. Trebali bi još povećat razinu plaća, što je u ovom trenutku teško zbog prevelike konkurencije na tržištu rada i prevelikog opterećenja poslodavaca“ rekao je Novak.

Program je nastavljen panel diskusijom o  optimizaciji i uštedi kroz energetsku održivost.  

Mario Klobučar, voditelj Službe za energetsku učinkovitost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, obradovao je nazočne poduzetnike viješću da će Fond uskoro  povećati maksimalnu svotu za povećanje energetske učinkovitosti.

„Zasad se može dobiti do 1,4 milijuna kuna po poduzetniku, što velikima nije toliko zanimljivo, no već se krajem ove godine počinje se primjenjivati Program izuzeća državnih potpora po kojem će se moći dobiti i do 20 milijuna kuna, odnosno do 35 posto vrijednosti cijelog projekta. Do 2015., koristili smo samo nacionalna sredstva, a odsad EU preko Fonda plasira ukupno 4,5 milijarde kuna za energetsku učinkovitost“, najavio je Klobučar.

„Fond je krajnjim korisnicima dosad plasirao 2,7 milijardi kuna, što je pokrenulo dvostruko veći investicijski ciklus. Ta mjera pospješuje ekološku svijest i razvija gospodarstvo a većinom se, uložilo u energetsku učinkovitost u zgradarstvo, sama lani 1,2 milijarde kuna, odnosno oko 75 posto ukupnog novca. Htjeli bi se više koncentrirati na komercijalne zgrade, ali njihovi vlasnici moraju prvo sami uvidjeti korist od povećanja energetske efikasnosti“, rekao je Klobučar, upozorivši da Hrvatska uvozi 55 posto svoje energije. „Visoko smo ovisni o tom uvozu, a ovo je prilika da se taj postotak smanji. Ne ide nam u prilog što cijena energenata pada, no ona će zacijelo rasti tako da bi svatko tko razmišlja dugoročno morao uložiti u energetsku učinkovitost. Dokumentacija nije komplicirana – treba dokazati da će s nakon ulaganja ostvariti ušteda od barem 20 posto. Svaku ulaganje uz korištenje sredstava Fonda vraća se u narednih godinu ili dvije“, rekao je predstavnik Fonda.

Dean Gnjidić, specijalist za korporativni razvoj u RWE napomenuo je da će svi građani vrlo brzo, u naredne dvije do tri godine, postati i proizvođači i potrošači električne energije i da će se umjesto jednog velikog energetskog sustava nastati niz malih. „Cijene novih tehnologija padaju i svatko će početi za sebe proizvoditi“, rekao je. 

Tvrtka koju predstavlja na hrvatskom se tržištu uglavnom bavi opskrbom energentima, a najavio je da će imati i ponudu koja će poduzetnicima znatno olakšati poslovanje.

Na postavljeno pitanje rekao je da korištenje obnovljivih izvora energije bez subvencija nije isplativo.

Petra Mesarić direktorica tvrtke Smartway koja  je započela kao startup a nastala je iz prijašnjeg obiteljskog biznisa i bavi se naprednim sustavima upravljanja energijom, ispričala je iskustva sa svojim glavnim klijentima a to su prehrambene tvornice te Blitz Cinestar, gdje su uveli sustav upravljanja i praćenja potrošnje. „U Cinestaru smo detektirali da ujutro čistači najednom upale sveta u svim dvoranama, a ne samo onima koja čiste, što je potpuno nepotrebno. Također smo nekim klijentima spriječili poplave. Ako želite povećati efikasnost sustava, morate početi s mjerenjima koja su uvjet za veću energetsku efikasnost. Naš softver upozorava da nešto ne valja, odnosno da se troši previše struje, pina ili nekog drugog mjerljivog energenta.

Postoji aktivno i pasivno upravljanje energijom – pasivni se oblik odnosi na nabavku učinkovite opreme ali on nije dovoljan, već treba pribjeći i aktivnom u kojem je ključan čovjek“, naglasila je Petra Mesarić.

Aleksandar Markov direktor Centa energetske efikasnosti koji savjetuje, kontrolira i ugrađuje i održava sustave za uštedu, ispričao je svoje iskustvo iz objekta kojeg je njegova tvrtka kupila i renovirala – potrošnja za grijanje je nakon temeljite obnove, gdje su iskorišteni obnovljivi izvori i za grijanje i za hlađenje, pala sa 17.000 kuna mjesečno na 20.000 kuna u cijeloj zimi.

„Primjerice ugradnja kondenzacijskog bojlera postaje isplativa nakon tri ili četiri godine, a u slučaju dobivanja sredstava Fonda i brže od toga.

Dosad smo ugradili oko 4000 takvih bojlera i još nam se nitko nije požalio, svi su zadovoljni jer im se potrošnja prepolovila. Ako imate sustav grijanja stariji od 20 godina, ušteda može iznositi i do 50 posto“.

Markov je upozorio i da će potpore države vremenom padati.

Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije, na primjerima je pokazao koliko se isplati uložiti novac u solarne kolektore i fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije.

Sudionici panela zaključili su i kako hrvatski proizvođači opreme nisu dovoljno prisutni, odnosno da se nisu uključili u proizvodnju u onoj mjeri u kojoj bi sukladno svom znanju i opremi to mogli učiniti. Isto tako, kod domaćeg je proizvoda problem i u lošoj servisnoj mreži.  „Tek uz korištenje domaće opreme učinak pomoći Fonda mogao bi se multiplicirati“, rekao je Klobučar. Kao dobar primjer istaknut je HEP, koji je odbio koristiti talijanski softver za projekt 100 punionica, odlučivši se za domaćeg proizvođača.  

Edukacije

U nastavku programa održan je niz edukacija. Simon Ferjuc iz tvrtke Tetida, koja se već istaknula potporom lokalnim samoupravama u izradi strateških planova razvoja općina i gradova prema preporukama EU, govorio je na radionici Uvjeti za pokretanje proizvođačke organizacije. Tamo je na plastičan način podjelio neka svoja iskustva u dugogodišnoj međunarodnoj praksi u poslovnom savjetovanju privatnog i javnog sektora. Uputio je publiku kako pronaći put do tržišta I maksimalno iskoristiti postojeće propise, odnosno kako osigurati veliku I stabilnu proizvodnju izdizanjem iznad podjela među konkurentima. Kao dobar primjer istaknuo je organizaciju mljekara Drava- Sava.

Ferjuc je govorio i o raznim vrstama potpora, koja mogu ići i do 100 posto troškova. “Potencijali su ogromni, ja se nadam da ćete ih iskoristiti”, poručio je Ferjuc nazočnima.

U nastavku je pod nazivom Bankarski proizvodi i kako ih koristiti – indikacije i kontraindikacije predavač Krešimir Delač na konkretnim primjerima predstavio nekoliko osnovnih bankarskih proizvoda te objasnio kako prepoznati kada su ti proizvodi potrebni u poslovanju. Kroz diskusiju se utvrdilo koji bankarski proizvodi su isplativi u konkretnom slučaju i kako ih pravilno koristiti, te koje nuspojave donose.

Kristina Androlić iz Androlić Konzaltinga održaja je dva predavanja – Kako odraditi uspješan prodajni sastanak te Efektivno vođenje – kako vodiiti uspješnu tvrtku.

Predavanje je uključilo osnove prodaje i prodajnih alata, a na konkretnim primjerima sudionicima je prezentirano kako učiniti vlastitu analizu tržišta, koje su mogućnosti razvoja brenda te kako povećati prodaju uz korištenje cjenovno prihvatljivih alata i aktivnosti.

Kroz tu su edukaciju zaintersirani naučili kako se kvalitetno pripremiti za prodajni sastanak, što sve moraju znati o drugoj strani, kako definirati ciljeve, kada je najbolje vrijeme da kažete cijenu, kada zaključiti prodaju te kako se ponašati nakon sastanka. “Nakon uspješnog sastanka, klijenti će vas ubuduće sami zvati I nećete morati ići na nove sastanke”, rekla je Kristina Androlić.

Na kraju je Toni Babić iz Praktikum sustava održao I edukaciju pod nazivom Poslovno umrežavanje.

“Kad razmišljamo o tome kako unaprijediti poslovanje, povećati prodaju i opstati na sve konkurentnijem tržištu obično nam prvo na pamet pada oglašavanje i drugi marketinški alati. Pri tom zaboravljamo da se, prema nekim istraživanjima, preko 70 posto novih poslova sklapa zbog preporuka, veza i odnosa. I to i o ne bilo kakvih odnosa nego povezanosti s ljudima kojima vjerujemo i koji vjeruju nama”, čulo se na predavanju kako funkcionira ekonomija povjerenja.