Istaknuto je to na panel raspravi EU fondovi iz perspektive lokalne samouprave koji se održao u sklopu okruglog stola Uloga gradova u razvoju poduzetništva i EU fondova koji su jučer u Varaždinu organizirali Poslovni dnevnik i Udruga gradova.

Ariana Vela, konzultantica za EU fondove, ističe da jedinice lokalne samouprave mogu aplicirati za EU novac čak i za novac za pripremu velikih, uglavnom infrastrukturnih i vodnih, projekata, a isto tako i za edukaciju svojih kadrova. Problem je što imamo veliku razliku u financijskim kapacitetima JLS-a. „Možemo se zavaravati da su EU fondovi namijenjeni svima, ali realnost pokazuje da nije tako“, ističe Vela. Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU ističe da iako su uglavnom svjesni problema, u provedbi se događaju komplikacije koje otežavaju pristup EU novcu jer su procedure kompleksne. „Svi kvalitetni projekti, ako je sve ispoštovano,  uvijek će proći bez obzira da li JLS ima novca ili nema. Uspješni projekti uvijek nađu mogućnost da dobiju novac za projekte i edukaciju kadrova koji konkretni projekt mogu provesti“, kaže Jelić. Dodaje da je problem što je EU poprilično nepovjerljiva prema novim članicama EU-a te želi biti uključena u sve detalje u procesu povlačenja EU sredstava, a zemlje poput Hrvatske su same još sve dodatno zakomplicirale, a što sve dovodi do usporavanje svakog pojedinog projekta.

Stiven Toš, direktor tvrtke Bomark Pak koja se bavi proizvodnjom ambalažne folije, ističe da su oni do sad uspješno aplicirali na tri EU projekta, od kojih su dva završena, a jedan je u tijeku. „Optimistični smo i sve Vlade su nam pokušale pomoći, kao i lokalna i regionalna samouprava. Problem je administracija, ali mogu reći da se ona iz godine u godinu poboljšava. Neku investiciju bi mogli završiti za godinu dana, ali zbog složene EU proceduru sve traje dvije godine ili čak i duže“, ističe Toš. Dodaje da niti jedan konzultant ne može pomoći ako sami ne znate što zapravo želite i kako to realizirati.

Josip Barulek, direktor varaždinske tvrtke Gastrocom ističe da EU novac uvelike pomaže održivosti projekata. „Nije svejedno da li vam novac za investiciju osigurava poslovna banka ili vam EU osigura sufinanciranja od 40 posto. To uvelike utječe na održivost i profitabilnost. Iako ima situacija da vam je jedna situacija kada radite projekt, a onda država promijeni pravila igre i promijeni porez, kao konkretno dizanje PDV-a na ugostiteljstvo, koje vas bacaju unazad“, kaže Barulek. Dodaje da je su oni povukli 12 milijuna kuna za svoj boutique hotel u Varaždinu. „Ima situacija kada je kompleksnija provedba projekta nego sama aplikacija. Kad se gradi hotel potrebno je uskladiti 50-ak vrsta struka koje rade na projektu te na kvalitetan način o svim detaljima razvoja projekta izvještavati EU“, navodi Barulek. Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever, kaže da se oni najčešće moraju prilagođavati regulativi koju je donio netko drugi, država ili EU. „Aplicirali smo 400 projekta od kojih smo 120 i odradili i činjenica je da su projekti dugotrajni i komplicirani. Stoga je važno imati uhodan tim, konkretno naš ima 11 ljudi,  koji može sve to koordinirati i sinkronizirati s ljudima na terenu“, navodi Ernoić.  Dodaje da je nužno da i tvrtke koje apliciraju za EU novac moraju imati „časnika za vezu“ koji je uvijek dostupan da se riješe problemi. Dalibor Vrček je aplicirao za veliki novac za svoju modernu farmu OPG Vrček koji povezuje proizvodnju svinjetine, prirodne hrane i energetiku. Investicija je bila 20 milijuna kuna, a iz EU-a je dobio sedam milijuna kuna. Dodaje da je, uz kvalitetnu viziju, imao veliku potporu lokalne i regionalne samouprave.