‘Moguće je uspjeti, a imati europsku plaću i živjeti u Hrvatskoj najbolje je na svijetu’

Autor: Slavica Vuković/VL , 04. travanj 2017. u 22:01
Poduzetnici i predstavnici vlasti na panelu/Miranda Čikotić/PIXSELL

Osjetili smo potrebu osnovati agenciju kako bismo pomogli pri izvlačenju novca iz EU fondova i ministarstava, kaže gradonačelnik.

Makarska je jedini grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji se može pohvaliti svojom razvojnom agencijom. MARA je osnovana lani. "Osjetili smo potrebu za njezinim osnutkom kako bismo poduzetnicima pomogli kod povlačenja sredstava iz EU fondova i naših ministarstava i mogu vam reći kako MARA ima pune ruke posla", rekao je Tonči Bilić, gradonačelnik Makarske na panel diskusiji "Razvoj poduzetništva u Makarskoj", održanoj na Poduzetničkom uzletu.

Sudjelovali su Zoran Premeru iz tvrtke Premis, Drago Nosić iz grupacije Pivac i Zoran Miliša iz RWE, a u hotelu Osejava okupili su se brojni poduzetnici i oni koji to namjeravaju postati. Bilić se pohvalio s dva nova hotela u Makarskoj, Miramare i Romana te s lanjskih 1,3 milijuna noćenja i 200.000 dolazaka turista. Ove godine očekuju još bolje rezultate jer su za 1500 povećali broj ležajeva u gradu, od čega je 450 hotelskih. Zoran Premeru, direktor tvrtke Premis u Makarskoj proizvodi sladoled, a  prodaje ga diljem Hrvatske. "Drugi smo proizvođač iza Leda, ali zahvaljujući novim tehnologijama i automatizaciji smo mikropoduzeće s 10-ak djelatnika, u sezoni do 30", predstavio je tvrtku Premeru.

 

Katavić

Početnike potičemo s 20.000 kuna bespovratne pomoći, a ženama poduzetnicama sufinanciramo čuvanje djece do 10.000 kuna.

Požalio se na komunalni doprinos u Makarskoj koji je za gospodarske objekte jednak kao i za sve ostale, a Bilić je rekao da je lani taj iznos smanjen na 50%. Drago Nosić iz hotela Miramare govorio je u nužnosti rješavanja infrastrukturnih i prometnih problema u Makarskoj, a gradonačelnik odgovorio kako je gradovima ograničavajući faktor velika centralizacija države pa grad ne upravlja svojim plažama ni lukom. Zoran Miliša za sebe je rekao kako je bio vlasnik male tvrtke koja je zapošljavala osam ljudi, a prepoznao ga je veliki RWE. "Moguće je uspjeti u svemu pa i u energetici. Treba čvrsto vjerovati i prepoznati prilike. Strahovito puno učiti i istraživati. U Hrvatsku je došao RWE, sve su nas zadržali, otvorili ured u Splitu i zaposlili još 30 ljudi.

 

Bilić

Iako postižemo značajne rezultate na turističkom planu, to nije dovoljno. Turizam treba postati generator drugih oblika gospodarskoga razvoja.

Danas su 12.000 građana naši potrošači", rekao je Miliša. Rastužuje ga, ističe, odlazak mladih te je pozvao na razvijanje poduzetničkog duha. "Hoće li hoteli kupovati struju ili će biti samodostatni? Uvjeren sam u ovo drugo. Struju ćete sami za svoje potrebe proizvoditi. Solarni paneli, male turbine, kolektori… Automobile nećemo još dugo voziti na benzin. O takvim stvarima trebamo razmišljati, dovedimo te trendove. Postanimo svjetski inovativni centar za energetiku", pozvao je Miliša i rekao da nema bolje stvari na svijetu od toga da imate europska primanja i živite u Hrvatskoj.

 

Nosić

Radna snaga postat će sve veći izazov u Hrvatskoj, možda čak i problem. teško je doći do kvalitetnih radnika u turizmu.

Napomenuo je kako je važno poticati inovativnost pa je istaknut primjer Solinjanina Ivana Mrvoša kojeg je Poslovni dnevnik među prvima prepoznao i pomogao ga s 20.000 kuna prije nekoliko godina. Prepoznala ga je i Splitsko-dalmatinska županija, rekao je  Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo. "Amerikanci kažu da svaki pravi poduzetnik mora dvaput propasti. Treba dati šansu mladim ljudima jer oni razbijaju zidove", rekao je Miliša i napomenuo da kreću s proizvodnjom bioorganic sladoleda, čija potražnja je ogromna, a proizvodnja nedovoljna. Panel je završio temom o zapošljavanju.

Govorilo se o hrvatskom apsurdu jer uz 300.000 nezaposlenih poslodavci muku muče s pronalaženjem kvalitetnih radnika. "Nisam siguran žele li ti ljudi raditi. Imali smo natječaj za 25 ljudi u Splitu, nudili službeno vozilo i dobru plaću, a za šest radnih mjesta javilo se 25 ljudi", ispričao je Miliša. Nosić je naglasio da je teško doći do kvalitetnih radnika. "Na natječaj u siječnju tražili smo konobare, kuhare, sobare i recepcionere, stiglo je 100 prijava, a od toga dvije iz Makarske. Šest osoba zvali smo na razgovor. Nitko se nije odazvao", ispričao je Nosić. Od traženih stotinjak ljudi još im ih nedostaje 10. Kaže da su im podigli primanja za 15% u odnosu an lani. Čini se nedovoljno. "Radna snaga postat će sve veći izazov u Hrvatskoj, možda čak i problem", rekao je Nosić. 

Poduzetnicima svaka edukacija dobrodošla

Brojni makarski poduzetnici, kao i oni koji to tek žele postati sudjelovali su u utorak na Poslovnom uzletu, projektu Poslovnog dnevnika koji se provodi već četvrtu godinu, a cilj mu je promicati malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj. Riječ je o besplatnim edukacijama koje olakšavaju poslovanje postojećim malim i srednjim tvrtkama i obrtima te potiču nove da se odvaže i zakorače u zahtjevan, ali izazovan svijet poduzetništva."Gradu Makarskoj prioritet je razvoj poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta jer bez malog i srednjeg poduzetništva nema razvoja gospodarstva. Iako postižemo značajne rezultate na turističkom planu, držimo kako to nije dovoljno.

Turizam treba postati generator drugih oblika gospodarskoga razvoja, a ovakvi događaji poput Poslovnog uzleta pomažu u razmjeni ideja te poticanju poduzetnika da budu još inovativniji i uspješniji. U kontaktu s poduzetnicima našega grada došli smo do zaljučka kako im gradska uprava može najviše pomoći ovakvim edukativnim radionicama. Zainteresiranost za pohađanje panela i radionica dokazuje da je itekako potreban ovakav vid edukacije, ali je i dokaz da se poduzetnici, gospodarstvenici i obrtnici žele usavršavati", rekao je uvodno Tonči Bilić, makarski gradonačelnik.

 

Premeru

Drugi smo proizvođač sladoleda iza Leda, ali zahvaljujući tehnologijama i automatizaciji smo mikropoduzeće s 10-ak radnika, u sezoni do 30.

"Splitsko-dalmatinska županija provodi niz programa u cilju poticanja i potpore poduzetništva. Imamo program za poduzetnike početnike koje potičemo s 20.000 kuna bespovratne pomoći, a  posebnu pozornost dajemo ženama poduzetnicama pa im tako sufinanciramo čuvanje djece s iznosom do 10.000 kuna", rekao je  Anđelko Katavić, pročelnik za fondove Europske unije i poljoprivredu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji je na Poslovnom uzletu bio uime župana Zlatka Ževrnje."Poslovni uzlet kroz prizmu poduzetnika prati cjelokupno hravtsko gospodarstvo. Propagira rast, razvoj i nagrađivanje uspješnosti, a samim tim utječe i na percpeciju o investicijama i ideji poduzetništva u Hrvatskoj te pokazuje da je u izazovnim tržišnim okolnostima moguće biti uspješan", rekao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika koji je, kako je rečeno, prestao biti samo kanal za prenošenje informacija i postao  ozbiljan servis za poduzetnike, u kojem oni dobivaju i uvid u gospodarska kretanja i trendove u zemlji, regiji i svijetu. 

Prije početka posla pitajte se: Koliku plaću želim?

Kako pokrenuti svoj vlastiti posao i koji pravni oblik odabrati, tema je radionice koja je na Poslovnom uzletu u Makarskoj privukla mlade ljude koji se planiraju početi baviti privatnim poslom. Želja Marić iz splitskog ureda Hitro.hr objasnila im je kako otvoriti vlastitu tvrtku. Prije svega trebaju odlučiti koji će oblik odabrati – d.o.o., j.d.o.o. ili obrt. Ipak, kao prednosti tvrtke naglasila je neograničen broj djelatnosti koji se može registrirati, ali nedostaci su plaćanje PDV-a čim se izda račun, komplicirano knjigovodstvo, plaćanje članarina HGK-u… Obrt je moguće jeftino i brzo osnovati, ne mora se pravdati podizanje novca sa žiro-računa, knjigovodstvo je jeftinije i jednostavnije, a PDV se plaća po naplati. Nedostatak je što se dio doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje mora plaćati čak ako ste i negdje zaposleni, za dugovanja iz obrta odgovara se svojom privatnom imovinom.

 

Miliša

Treba dati šansu mladim ljudima jer oni razbijaju zidove. Važno je razvijati poduzetnički duh.

Moguće je unositi samo osam djelatnosti, a za svaku onaj tko otvara obrt mora imati odgovarajuću stručnu spremu ili zaposlenog djelatnika koji je ima. Željka Marić je buduće poduzetnike upoznala da se Hitro.hr nalazi u poslovnici Fine. Otvaranje tvrtke košta 3000 kuna za d.o.o., 720 kuna za j.d.o.o., a otvaranje obrta stoji 250 kuna. Ipak, minimalni trošak je 24.000 kuna za osnivanje d.o.o.-a, a 1000 kuna za j.d.o.o. "Otvaranje j.d.o.o.-a je jeftinije jer je osnivački polog 10 kuna, a d.o.o.-a je 20.000 kuna. Obvezni ste izdavajati četvrtinu iz dobiti društva i kada dosegnete 20.000 dužni ste ga dokapitalizirati jer ste prearsli u d.o.o. To ne ide automatski, morate sami pokrenuti postupak koji nije jeftin", upozorila ih je Marić. Budući makarski poduzetnici interesirali su se o detaljima izbora imena tvrtke, cijeni prebacivanja j.d.o.o.-a u d.o.o., prednostima osnivanja tvrtke ili obrta na kućnoj adresi, o naknadama javnih bilježnika… "Koliku plaću želim imati?" – provokativnim je pitanjem svoju radionicu Marketing i kreativno razmišljanje započeo Karlo Stojčević iz Red Pointa.

"Trebamo krenuti od plaće jer je jako teško raditi i biti zadovoljan ako ne riješimo to pitanje. Ako niste zadovoljni s plaćom teško ćete se motivirati. Pomnožiti troškove s dva i pol i to je ono što trebate prihodovati", objasnio je Stojčević i upozorio mlade i buduće poduzetnike kako je za početak bolje imati manje apetite. "Kada riješite matematiku pitajte se 'u čemu mogu biti najbolji'. Kada dođete do odgovora, trebate doći do ideje za posao koji trebate raditi dovoljno različito od ostalih, a da ne odete u ekstrem", poručio je Stojčević. Ako svaki dan radite jedno te isto, na isti način, nakon 10 godina ćete se umoriti, neće biti kretivnosti, usporit ćete i stagnirati. Zato su važni edukacija i marketing. Treba ulagati u znanja i vještine kao i način kako prenijeti ljudima da dobro radite. "Jako zanimljivo predavanje, vrlo neobično", komentirali su učenici srednje ekonosmke škole iz Makarske koje je profesorica marketinga uputila na radionicu.  

Komentirajte prvi

New Report

Close