"Dovoljne količine plina zajamčene su brojnim uredbama, dok opskrbljivači moraju osigurati i potrebnu fleksibilnost"

Foto: Goran Stanzl / Pixsell Foto: Goran Stanzl / Pixsell

Tomislav Jureković, predsjednik Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e), plinifikaciju Dalmacije nazvao je plemenitom idejom koju treba dalje promišljati.

Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Marija Šćulac Domac je kao najavu za prvu panel diskusiju posvećenu novom tržištu plina održala stručnu prezentaciju o izmjenama Zakona o tržištu plina koje će kroz nekoliko dana postati poznate javnosti. Istaknula je i da je za razvoj tržišta plina nužna potpuna liberalizacija odnosno deregulacija cijene. „Cijena plina za kućanstva još uvijek pod nadzorom regulatora te je moguća daljnja deregulacija tržišta. Svaki će opskrbljivač moći sam formirati cijenu, a kućanstvima bi to trebalo donijeti dodatne pogodnosti kao rezultat konkurencije među opskrbljivačima“, kazala je Šćulac Domac. Naglasila je i da upravo prolazimo kroz proces deregulacije, gdje pojedine komponente cijene oslobađamo i usput nastojimo ublažiti socijalne posljedice. „Dugoročno, jedina održiva cijena je ona nastala ponudom i potražnjom“, poručila je. Igor Grozdanić iz tvrtke Eco Ltd/Energetska tranzicija je u sklopu prezentacije Plin i obnovljivi izvori u energetskoj tranziciji govorio i o klimatskim promjenama, opisavši ih kao najveći problem današnjice koji tako treba i sagledavati. Ipak, strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske dugoročno se gospodarski i socijalni razvoj usmjerava prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova, naglasio je pri tome. „U 2016. godini od ukupnog broja novo izgrađenih elektroenergetskih postrojenja u EU 86 posto njih se odnosi na obnovljive izvore energije. Potrošnja fosilnih goriva, osim prirodnog plina, u finalnoj potrošnji će se do 2050. godine skoro pa prepoloviti, a udio OIE kao što je ogrjevno drvo, moderna biomasa, sunčeva energija i vjetar, se povećava“, napomenuo je između ostalog u svom izlaganju.

Glavni izvršni direktor RWE Hrvatska Zoran Miliša nadovezao se na novi prijedlog Zakona o tržištu plina koji će, otkrio je, biti poznat već preksutra. „Treba ostati dovoljno vremena za prilagodbu, ali jasno je da ne možemo pobjeći od nečega što se događa sasvim prirodno. Okrupnjivanje je proces koji ne možemo izbjeći i nema boljeg elementa od tržišta koje regulira cijene, Ono u konačnici na dugi rok daje najpovoljnije rezultate“, kazao je. Dodao je i da u Hrvatskoj socijalnu kategoriju zaštićenu držimo zaštićenu, što pokazuje nesrazmjer u odnosu na uspješne zemlje. „Kod takvih se zemalja bilježi obrnuta situacija, odnosno razvojem gospodarstva generiramo bolji standard odnosno otvaramo mogućnost plaćanja većih računa“, istaknuo je. Osvrnuo se i na pitanje plinifikacije Dalmacije gdje je naglasio da ne možemo govoriti o plinifikaciji kućanstava. „Broj kupaca kategorije kućanstvo može se na prste jedne ruke izbrojati, dakle u plinifikaciji dalmatinskog područja treba se prema velikim potrošačima“, napomenuo je.

Tomislav Jureković, predsjednik Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e), plinifikaciju Dalmacije nazvao je plemenitom idejom koju treba dalje promišljati. Što se tiče novog Zakona o tržištu plina, ističe da se može očekivati kako će HERA imati nešto više ovlasti. „Naši su okviri definirani dugoročno i na kraju tog puta nalazi se liberalizacija tržišta. Svi čekamo vidjeti taj model, a ono što se unutar branše može čuti je da će promjene biti dovoljno oprezne i da će se omogućiti adekvatno vrijeme prilagodbe“, poručio je. Spomenuvši distribuciju plina, kazao je i da se ne očekuju veći poremećaji te da možemo govoriti o stabilnosti energetskog sektora u Hrvatskoj. „Mediji i javnost nisu svjesni da je iza nas jedno trogodišnje razdoblje pada cijena i taj benefit najčešće ne osvještavamo“, upozorio je.

Kada govorimo o potrošnji plina u Hrvatskoj prošle godine bilježi se blagi oporavak koji ide ukorak s gospodarskim oporavkom, iako se te godine radilo i o najtoplijoj veljači u povijesti, ali i izuzetno hladnom siječnju. Utoliko, kućanstva kao potrošači koji ovise o vanjskim temperaturama u manjoj mjeri utječu na rast ukupne potrošnje plina. Istaknuo je to Marko Blažević, direktor HEP opskrbe plinom, koji je naglasio i da cijena plina za javnu uslugu određena do 1. travnja. „Promjene uslijed donošenja novog Zakona o tržištu plina neće biti znatne zbog kratkih rokova u kojima treba implementirati novi okvir. U Hrvatskoj nije stvar kašnjenja nego političkih okolnosti posljednjih dvije godine“, napomenuo je. Kao 50-postotni vlasnik LNG-a na Krku, istaknuo je i da HEP opskrba plinom sudjeluje u open season postupku. „Kada se krene u obvezujuću fazu, donijet ćemo odluku hoćemo li potpisati obvezujući ugovor“, poručio je.

Antonija Glavaš, članica uprave i izvršna direktorica zadužena za uvoz trgovinu i opskrbu u Prvom plinarskom društvu, ponovila je da svi očekuju deregulaciju cijena na tržištu. „Kada pričamo o javnoj usluzi i reguliranoj cijeni plin uvijek je najbitnija sigurnost opskrbe. Cijene bi trebale ostati na ovim razinama i PPD je zainteresiran za projekt LNG-a na Krku. No, mi djelujemo na tržištu pa uz sigurnost opskrbe vodimo računa i o ekonomskoj isplativosti, a u ovom trenutku cijena LNG-a koju smo dobili su oko 20-ak posto skuplje u odnosu na one koje možemo kupiti na tržištu. U konačnici, radi se o važnom projektu, ali treba razmisliti i o ekonomskoj računici“, komentirala je. Dodala je i da se nadaju povećanju potrošnje plina, ali da je ključno uvesti stabilan zakonski okvir koji se neće često mijenjati jer samo u takvim

Postupnoj liberalizaciji tržišta nadaju se i u INA-i, potvrdio je direktor Službe trgovine prirodnim plinom u INA Damir Škugor. „Možda do toga neće doći brzinom i na način kako bismo željeli, ali postupnim koracima hoće. Ina je već neko vrijeme spremna za liberalizaciju tržišta i mogu reći da smo organizirani, ekipirani i financijski sposobni našim kupcima osigurati dovoljne količine plina. Bilježimo 9 posto rasta u isporuci plina ove godine što znači da je INA prepoznata i kao proizvođač i opskrbljivač. Snabdijevamo 50 posto potreba tržišta RH i ono nam je fokus“, istaknuo je.

Ivana Marković, direktorica Sektora upravljanja transportnim sustavom i prodaje transportnih kapaciteta u Plinacru, smatra da koji god model da se na tržištu plina uvede prvenstveno treba misliti na sigurnost opskrbe. „Garantiranje dovoljnih količina plina zajamčena je brojnim uredbama, dok opskrbljivači moraju osigurati i potrebnu fleksibilnost. Vrlo mali udjeli čak 19 distributera od jedan posto postavlja pitanje njihove fleksibilnosti“, kazala je. Transport plina je regulatorna djelatnost, nastavila je, i istaknula da je podnesen zahtjev za tarife pri čemu je najvažniji kriterij dozvoljeni prihod, zajedno s troškovima amortizacije i drugima. „Nakon toga se određuje cijena, i to ovisno o procjeni rezervacije kapaciteta“, napomenula je dodavši i da je LNG na Krku dobrodošao projekt jer nas geostrateški pozicionira i jamči sigurnost opskrbe.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve