Miroslav Kuskunović/Agrobiz

Miroslav Kuskunović/Agrobiz

Zašto su od ulaska u EU površine pod povrćem smanjene za čak 61 posto?

Posebno zabrinjava što je ulaskom u EU nastavljeno propadanje stočarstva koje se 
smanjilo za 
oko 9%.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ovih je dana sa svog Facebook profila poručio svim poljoprivrednicima kako će im do kraja studenoga biti isplaćen avans za poticaje kojim bi se trebali pripremiti za iduću poljoprivrednu sezonu. Pohvalio se kako je ovogodišnji avans od približno 1,1 milijardu kuna viši za 20 posto, oko 180 milijuna kuna nego što je bio lani, znakovito dodajući: ”Unatoč onima koji bi htjeli drugačije. I lošije za hrvatskog seljaka. E neće moći“, napisao je slavodobitno ministar. Hrvatski poljoprivrednici samo trebaju biti strpljivi i imati razumijevanja jer će novac stići, poručio je Tolušić.

Ministarstvo poljoprivrede često nam šalje obavijesti kako se u poljoprivredu ulaže ogroman novac, posebice kroz novac iz ruralnog razvoja, te kako imamo puno odličnih projekata, no vrlo rijetko vole komentirati statističke podatke o proizvodnji i stvarnim rezultatima svih dosadašnjih poljoprivrednih politika. A brojke govore da nam i ne ide tako dobro, kako se to čini iz službenih državnih objava te da nam poljoprivreda sustavno propada.

Iako se poljoprivredna proizvodnja od ulaska u EU količinski povećala za 1,2 posto, očito je da se sektor i dalje nalazi u teškom ekonomskom položaju. Pokazatelj toga je smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za gotovo četvrtinu te smanjenje udjela poljoprivrede u BDP za oko 37 posto.

Udvostručili travnjake

Sve je to utjecalo na smanjenje značenja domaće u EU poljoprivredi za oko 30 posto i u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU danas sudjelujemo s oko 0,5 posto.

Pokazala je to stručna analiza Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koja je usporedila brojke, a autori rezignirano kažu kako stanje nije tako dobro kako se prikazuje u javnosti. Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kaže kako su na smanjenje vrijednost poljoprivredne proizvodnje najveći učinak imala dva čimbenika. Jedan je to da se u analiziranom razdoblju promijenila struktura poljoprivredne proizvodnje, u čemu najviše zabrinjavaju negativne tendencije kod stočarstva. Drugi čimbenik je smanjenje cijena poljoprivrednih proizvoda zbog velike, ponekada i nepoštene, konkurencije. I jedno i drugo izravno utječu na teški ekonomski položaj domaćih poljoprivrednih proizvođača koji se često osjećaju napušteno.

Analiza dostupnih podataka pokazala je tako da smo u odnosu na vrijeme prije ulaska u EU trajne travnjake (pašnjake) gotovo udvostručili sa 316.823 ha na 610.923 ha. Površine pod povrćem smanjenje su za 61 posto, vinogradima za gotovo 20 posto, a voćnjacima za 4 posto.

Ulazak u EU posebno je pogodio sektor povrća što je rezultiralo povećanjem deficita preko šest puta. Smanjuju se površine kod svih povrtnica, a naročito iznenađuje kod krumpira (manje za trećinu) što je dovelo, bez obzira na porast prosječnih prihoda, do smanjenja proizvodnje za četvrtinu. Posljedično, porastao je i uvoz i deficit vanjskotrgovinske bilance.

Nastradalo govedarstvo

Značajan porast deficita kod povrća iznosi čak 605 posto, objasnio nam je Grgić. Smanjile su se i površine pod lukom i češnjakom, kupusom itd., a negativne tendencije imamo i kod grožđa, jabuka, maslinovog ulja. Jedino se bilježe pozitivne tendencije kod mandarina.

Posebno zabrinjava to da je ulaskom u EU nastavilo propadanje stočarstva koje se smanjilo za oko 9 posto što je dovelo i do smanjenja njenog udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji za oko 12 posto. Proizvodnja mlijeka smanjila se za oko 10%, proizvodnja prirasta goveda za oko 13%, proizvodnja jaja za oko 20% te prirasta svinja za oko 25%.

Ukupan deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci stočarskih proizvoda povećao se 200 posto. Najviše je stradalo govedarstvo gdje imamo povećanje deficita kod mesa goveda za devet, a mlijeka za četiri puta. Vapaj domaćih stočara se više i ne čuje, jer stočara skoro i da i nema, naglašava Grgić.

Slične negativne rezultate pokazuju i analize Croatiastočara koje stalno upozorava da se nešto hitno mora uraditi.

Stočarska proizvodnja u posljednjih pet godina nakon ulaska u članstvo EU bilježi negativne trendove koji se očituju u smanjenju domaće proizvodnje posebice u sektorima govedarstva, svinjogojstva te u ovčarstvu dok peradarstvo uspijeva zadnjih godina održavati povećani trend.

Samodostatnost u sektoru svinjskog mesa u 2017. u odnosu na 2012. pala je za 10 posto, a u sektoru goveđeg mesa za 13 posto.

Nove marketinške akcije

Najveća je promjena vidljiva kod korištenja površina koje su se povećale samo kod maslinika i trajnih travnjaka, a smanjile kod svih drugih kategorija korištenja.

Jedino se kao pozitivno uočava da je smanjenje korištenih oranica i vrtova apsolutno veće od povećanja poljoprivredne proizvodnje što ukazuje na povećanje ukupnog intenziteta poljoprivrede.

Porast nakon ulaska Hrvatske u EU jedino bilježimo u mriješćenju agencija, zavoda, instituta pa čak i visokog obrazovanja, sve za sektor koji se nalazi na izdisaju, ironično kaže Grgić. Traženje krivca u SDP-u, HDZ-u ili nekom trećem ne vodi ničemu. Svi moramo ponijeti dio svoje odgovornosti.

I nesposobna javna uprava i akademci i proizvođači, ističe te dodaje kako nitko nije pronašao pravi odgovor na izazov za koji smo znali da će doći. Ili 2013. ili bilo koje godine.

Jer, današnja poljoprivredna proizvodnja koja je 25% manja od predratne ili proizvodnja povrća 72% manja, dovoljan su pokazatelj da nismo odgovorili izazovu.

Svečani, zadnji doručak s hrvatskim proizvodima, polako se priprema, zaključuje ovaj stručnjak, aludirajući na brojne marketinške akcije koje provodi Ministarstvo poljoprivrede na čelu s ministrom Tolušićem kroz koje pokušavaju podići optimizam i uvjeriti nas kako je sve idealno i ide u dobrom smjeru. Iako ih brojke stalno demantiraju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!