Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Za razliku od Malte, Hrvatska pasivno gleda kako inovativni biznisi sele iz zemlje

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

Malta je upravo usvojila tri kripto zakona, riječ je o prvim takvim zakonima u Europskoj uniji, ali i na svijetu. Nakon online kladionica, ta mala zemlja u informacijskoj ekonomiji svoju priliku sada traži kao Unijin hub za blockchain i kripto biznise

Dok se u Hrvatskoj Ministarstvo financija i Porezna uprava ljute što se građani preko interneta klade u online kladionicama uredno registriranim u drugoj članici EU, konkretno Malti, a sve zato što to smanjuje prihod državnoj tvrtci Hrvatskoj lutriji koja po Zakonu o igrama na sreću ima određena isključiva prava, dotle ta ista Malta pokazuje kako se razmišlja kapitalistički. Ali i odgovorno prema svojim građanima.

Na Malti je registrirano više od 500 online kladionica. Ideja Maltežana je, dovedi biznise, neka izvoze, neka otvore radna mjesta i pri tome prikupi porez. Kao rezultat, Malta ima dvostruko veći BDP po glavi stanovnika od Hrvatske, prosječna plaća je dvostruko viša nego u Hrvatskoj, dok je u isto vrijeme po broju stanovnika za četvrtinu a površinom čak 43 puta manja ne od Hrvatske već od Crne Gore.

Čuvaju pozicije monopola

Malta je upravo usvojila tri kripto zakona. To su prvi takvi zakoni u EU, ali i na svijetu. Nakon online kladionica, Malta u informacijskoj ekonomiji svoju priliku sada traži kao Unijin hub za blockchain i kripto biznise. Po dokumentu “The Virtual Financial Assets Act” Malta je regulirala Initial Coin Offeringe (ICO). “The Malta Digital Innovation Authority Act” omogućava formiranje novog regulatora koji će pratiti razvoj na tom području, a kroz “The Innovative Technology Arrangements and Services Act” stvorila pozitivan regulatorni okvir za nove blockchain i kripto biznise.

Za to vrijeme hrvatska Vlada aktivno čuva pozicije državnih mastadonata, kojekavih monopola i oligopola, dok s druge strane pasivno promatra kako joj najinovativniji i najpotentniji biznisi, zbog pravosudnog i regulatornog košmara te vanjsko-trgovinskog nemara, nemaju alternativu doli otvarati sjedišta u inozemstvu. Pa onda umjesto tih uzroka, Vlada sada liječi posljednice, odnosno uništava drugi (privatni) mirovinski stup. Valjda i u eurozonu trči da bi nas na kraju, kao i Grke, spašavali njemački porezni obveznici.

Uspon globalnih tehnologija

U takvom lokalnom okruženju, koje gospodarski više nalikuje vremenu od prije osamostaljenja Hrvatske nego gospodarstvu države koja se opredjelila za tržišno orijentirani kapitalizam, s vremena na vrijeme iznenadi nas neko čudo iz realnog, privatnog sektora. Takva je vijest da je Porsche kupio udio u tvrtki Rimac Automobili procijenivši joj vrijednost na gotovo četvrt milijarde dolara (cca 220 milijuna dolara). Riječ je o čudu zbog niza razloga.

Tvrtka Rimac Automobili registrirana je u Hrvatskoj, a ne kao Agrokor u Nizozemskoj. Jednako tako za razliku od Agrokora, tvrtka Mate Rimca razvila se kroz inovacije u visokoj tehnologiji, prodaju u inozemstvu i slobodno tržišno natjecanje. Nadalje, riječ je o tvrtki koja je jedna od najboljih u svojoj niši na svijetu. Što opet, Agrokor nije. Štoviše, Rimac Automobili po stupnju razvoja tehnologije al pari su američkom Tesli. Agrokor se s Walmartom ili Amazonom ne može ni uspoređivati. Kao rezultat, udio Mate Rimca danas, nakon devet godina rada u svojoj tvrtki, teži više od 500 milijuna kuna.

Rimčeva priča zvuči kao nešto što bi na Malti uzeli pod normalno. U Hrvatskoj pak to da mu je uspjelo stvoriti toliku vrijednost, a da nije u biznisu javne nabave, poljoprivrednih poticaja, turizma ili jednom od državno, visoko reguliranih biznisa stvarno jest čudo. A to bi zapravo trebalo biti pravilo. No, problem je što Vlada kontinuirano radi na tome da “Rimaca” bude što manje. Imamo jednog, a trebalo bi nam ih na tisuće.

Najčešće se kao razlog navodi da takvih poduzetnika kod nas nema. No, posljednjih pet do deset godina, iz generacije u generaciju, pojavljuju se sve ambiciozniji poduzetnici sa sve boljim projektima. Posljednji u nizu je startup Tolar.io, koji je zbog nepovoljne regulative u Hrvatskoj sjedište morao otvoriti u Sloveniji. Inače, Slovenija poput Malte želi biti Unijin hub za blockchain i kripto biznise. Tolar.io ono na čemu je Rimcu trebalo osam godina, doći do tržišne vrijednosti od 100 milijuna dolara, želi postići u godinu dana. Tim tempom Tolar.io na najboljem je putu da prestigne Rimac Automobile na putu do prvog hrvatskog jednoroga, startupa vrijednog više od milijardu dolara.

Blockchain i kripto startupi su upravo oni koji danas imaju veću korisničku bazu, čak i od digitalno transfomiranih, horizontalnih inovatora i proizvođača u autoindustriji, kao što je Rimac. Naime, tehnologije koje razvijaju ti startupi isto su globalno primjenjive, ali se usto koriste u većem broju industrija. Ne manje važno, za razliku od Rimca koji je morao fizički putovati u Kinu da bi došao do krupnijih investitora, blockchain i kripto startupi do milijunskih investicija dolaze u mjesec dana preko interneta. Znači, bavljenjem takvim biznisima građani bi mogli zaraditi više.

'Mala zemlja za veliki biznis'

Upravo je stoga tragično da hrvatska Vlada danas više pozornosti i političke odlučnosti pridaje krpanju modela stjecanja bogatstva na kojem se osokolio Ivica Todorić, modela koji čuva pozicije državnih tvrtki i rođačkih biznisa, nego modelu stjecanja bogatstva na kojem je stasao Mate Rimac ili bilo koji novi blockchain i kripto igrač, a koji se temelji na tržišnom natjecanju i globalnoj konkurentnosti.

Možda je vrijeme da Vlada shvati da su slogani poput “Mala zemlja za veliki odmor” dobri isključivo u kontekstu privlačenja turista. U svakom drugom, trebali bi se povesti onim koji vrijedi na Malti: Mala zemlja za veliki biznis. Ili možemo pričekati uvođenje eura i početi se radovati što ćemo po prvi put u povijesti po posjetama bankara nadmašiti Grčku. Neki default se ovdje očito traži. Možemo se samo nadati da će umjesto financijskog on biti u formi novog poželjnog modela stjecanja bogatstva.

Komentari (4)
  • tapiros
    tapiros 15:24 1.7.2018.

    23 European countries have signed a Declaration on the establishment of a European Blockchain Partnership…

    To je Hrvatska sramota, možete ovdje pročitati više. U to vrijeme je HR vodila bitku oko Instabulske konvencije u saboru - a budućnost je bila tu:
    https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/european-countries-join-blockchain-partnership [ec.europa.eu]

  • citatelj
    citatelj 13:44 1.7.2018.

    tapiros


    Bavim se crypto trgovanjem već skoro godinu dana pa mogu nešto napisati o tome. Da HR je nedavno bila jedna od par država koja uopče nije sudjelovala na EU seminaru o blockchain tehnologiji i to je sramota naše države o kojoj nitko nije pisao! To je kao da prije 20,30 godina nismo bili na seminaru o internetu! A ovo vezano uz TOLAR.IO je laž! Naime oni na svojim stranicama imaju lažirane podatke (procjene) gdje tvrde da će biti duplo brži od EOS-a koji je zadnja riječ tehnologije u ovom trenutku i koji ima milijarde i milijarde za razvoj i gdje rade najveći stručnjaci blockchain tehnologije u ovom trenutku! TOLAR će sakupiti maksimalno milijun ili dva dolara ako i toliko, a o 100 milijuna mogu sanjati! Ne može svatko sakupiti toliki novac - pa nisu ljudi baš toliko naivni da za baš sve daju toliki novac.

    šta je to “EU seminar”?

  • trader
    trader 10:22 1.7.2018.

    Baš inovativno, kazino, blockchain, sada očekuju tamo i i inovativnu prodaju koke online. Svašta

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve