Martin Feldstein

Martin Feldstein

Profesor ekonomije na Harvardu, bivši predsjednik Reaganova Vijeća savjetnika u gospodarstvu i predsjednik Državnog ureda za gospodarska istraživanja

Trump s pravom priprema nove mjere zaštite od kineske krađe tehnologije

Kineska vlada rekla je 2013. godine da neće podržavati krađu američke industrijske tehnologije u budućnosti, ali budući da to nije dostatno nova Strategija nacionalne sigurnosti s pravom naglašava činjenicu da će američka vlada poduzeti daljnje korake kako bi ju zaustavila.

Strategija nacionalne sigurnosti koju je objavila Bijela kuća razlikuje se od prethodnih strategija koje propisuje Kongres i koje se pripremaju svake četiri godine. Strategija nacionalne sigurnosti 2017. razlikuje se jer naglašava ulogu ekonomije: "Ekonomska sigurnost je nacionalna sigurnost", tvrdi se u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti. Naravno, veći dio izvješća posvećen je tradicionalnim aspektima nacionalne sigurnosti: vojni proračuni, savezništva i poslovanje sa zemljama poput Rusije i Kine, koje nova Strategija nacionalne sigurnosti naziva "strateškim konkurentima" (a ne protivnicima).

Ali rast domaćeg gospodarstva, uloga međunarodne trgovine i američka nova pozitivna energetska pozicija također dobivaju znatnu količinu pažnje. Administracija predsjednika Donalda Trumpa s pravom ukazuje na vlastite regulatorne reforme i na nedavno doneseno porezno zakonodavstvo kao strategije za povećanje gospodarskog rasta. Veće gospodarstvo pruža resurse za izgradnju snažnijih vojnih potencijala. Ali taj gospodarski rast može prerasti u učinkovitiju nacionalnu obranu samo ako Kongres odredi buduća povećanja proračuna za obranu, umjerivši se na ona područja koja imaju najveću potrebu za širenjem.

Nužno je povećati štednju
Uslijed odredbe o sekvestraciji Zakona o kontroli proračuna iz 2011. godine, proračun za obranu podložan je sveobuhvatnim rezovima koji će smanjiti izdatke za obranu na 3% BDP-a u 2021., što je najniži udio u BDP-u od Drugog svjetskog rata. Kongresni ured za proračun predviđa da će izdaci za obranu, u odnosu na BDP, nastaviti s padom i doseći tek 2,7% u 2027. godini.

Da bi se ta brojka povisila na 5% BDP-a u 2027. ukupna državna potrošnja povisila bi se za više od 600 milijardi dolara u toj godini. Prijedlozi izloženi u Strategiji nacionalne sigurnosti vezano uz postupanje s vanjskom trgovinom kombiniraju neke vrijedne inicijative s pogrešnom analizom trgovinskog deficita SAD-a. "Trgovinski partneri i međunarodne institucije mogli bi učiniti više po pitanju rješavanja trgovinskog debalansa", tvrdi se u Strategiji nacionalne sigurnosti.

To nije točno. Sukladno osnovama ekonomije, trgovinski deficit SAD-a odražava agregatne razine domaće štednje i ulaganja. Da budemo precizniji, razmjeri američkog trgovinskog deficita - uvoz minus izvoz  - jednaki su iznosu za koji američka ulaganja premašuju američku nacionalnu štednju. Budući da Amerikanci troše više nego što proizvode, moraju uvoziti više nego što izvoze. Stoga, u cilju smanjenja trgovinskog deficita, kućanstva, tvrtke i vlade moraju povećati svoju štednju - što je očito rješenje koje se preferira - ili smanjiti ulaganja.

Štetne necarinske prepreke
Međutim, Strategija nacionalne sigurnosti zasigurno je u pravu kad primijećuje da vlade drugih država štete američkim interesima kroz promicanje i odobravanje krađe američkog intelektualnog vlasništva. Na summitu održanom 2013. u Kaliforniji, predsjednik Barack Obama izložio je kineskom predsjedniku Xi Jinpingu dokaze da su članovi kineske vojske krali industrijsku tehnologiju. Kinezi su prihvatili dokaze, složili se da se krađa industrijske tehnologije razlikuje od ostalih oblika špijunaže i rekli da kineska vlada neće podržavati takvu krađu u budućnosti.

Budući da to nije dostatno za zaustavljanje drugih oblika kineske krađe američke civilne i vojne tehnologije, nova Strategija nacionalne sigurnosti s pravom naglašava činjenicu da će američka vlada poduzeti daljnje korake kako bi ju zaustavila. Vezano uz određene trgovinske politike, nova Strategija nacionalne sigurnosti naglašava da će SAD težiti tome da "ukloni trgovinske prepreke i pruži Amerikancima prilike za povećanje njihovog izvoza". Taj se naglasak na povećanju izvoza, umjesto na smanjenju uvoza, može pozdraviti.

Trgovinske prepreke koje su podigle vlade ostalih država smanjuju mogućnost američkim tvrtkama za postizanje dobrobiti realnog dohotka od izvoza proizvoda proizvedenih u Americi. Međutim, izvješće također kritizira niz ostalih nepoštenih politika koje provodi Kina i ostale zemlje, ali ne razlikuje one koje štete američkim interesima od onih koje, iako su "nepoštene", zapravo pomažu Amerikancima. Evo tog popisa: "Ostale su zemlje provodile dumping, diskriminirajuće necarinske prepreke, prisilni prijenos tehnologije, negospodarski kapacitet, industrijske subvencije i ostalu potporu vlada i državnih poduzeća u cilju dobivanja gospodarske prednosti."

Necarinske prepreke američkom izvozu očito štete američkim tvrtkama i uopće ne pomažu američkim kućanstvima. Isto vrijedi za prisilni prijenos tehnologije, iako je kineska pozicija da se američke tvrtke koje žele poslovati u Kini dobrovoljno slože o prijenosu tehnologije u zamjenu za pravo proizvodnje i prodaje u Kini.

Prisilni prijenos tehnologije
Dumping - prodaja proizvoda po cijenama nižim od troškova proizvodnje - očito pomaže američkim potrošačima, iako šteti američkim tvrtkama. No, to se ne razlikuje od tehnološkog razvoja koji omogućava nekim američkim tvrtkama jeftiniju proizvodnju, čime pomaže američkim potrošačima i šteti ostalim američkim proizvođačima. Iako se u nekim udžbenicima iz ekonomije tvrdi da dumping od strane stranaca može primorati domaće proizvođače na prestanak poslovanja kako bi zatim inozemni proizvođač povisio cijene, nema naznaka da se takvo ponašanje doista bilježi u praksi. Kinezi još uvijek održavaju višak kapaciteta u nekim industrijama u državnom vlasništvu, što rezultira izvoznom prodajom po neisplativim cijenama.

Poput dumpinga, koji je, zajedno s eksplicitnim industrijskim subvencijama, "nepoštena" politika koja, usprkos tome, zapravo pomaže američkim potrošačima. Bacimo li pogled unaprijed, vlada SAD-a trebala bi se usredotočiti na suzbijanje trgovinskih politika vlada ostalih država - poput onih usmjerenih na krađe tehnologije, necarinske prepreke koje smanjuju mogućnost američkog izvoza i prisilni prijenos tehnologije - koje štete američkim tvrtkama bez ikakvih kompenzirajućih dobrobiti za američke potrošače. Kao ekonomistu, drago mi je da je Strategija nacionalne sigurnosti posvetila znatnu pažnju ekonomskim aspektima američke nacionalne sigurnosti. 

© Project Syndicate, 2018.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!