Tomas 2017: je li hrvatska turistička čaša polupuna ili poluprazna?

Autor: Marija Crnjak , 07. veljača 2018. u 22:00

Ako želimo postati ozbiljna turistička destinacija, koja ne ovisi o vremenskog prognozi i nevoljama konkurenata, moramo za to stvoriti uvjete, iskoristiti prednosti koje možemo iščitati iz svakog istraživanja i svake kritike.

Prvi rezultati analize Instituta za turizam Tomas ljeto 2017. daju naslutiti da se hrvatski turizam nešto malo pomaknuo u smjeru razvoja ozbiljne destinacije, zahvaljujući dobrim dijelom globalnim i regonalnim trendovima te vremenskim uvjetima, a nešto se može zahvaliti prvenstveno naporima privatnog pa potom i javnog sektora.

No ne bi bilo dobro da se na tim krilima zanesemo i opet pomislimo da smo bogom dani, jer ove brojke i novotarije samo nas trebaju podsjetiti na sve ono što nismo napravili, od preustroja sustava turističkih zajednica koji se čeka već više od pet godina do otvaranja prema ulagačima koje još uvijek tretiramo kao lopine željne hrvatske krvi, odnosno kao izvor financija za naš bogati birokratski aparat.

Sjajne globalne okolnosti
Kad su u pitanju globalne okolnosti, turizam se ozbiljnije nego ikad shvaća ne samo u Hrvatskoj. Kombinacija želje za putovanjem, sve dostupnijih prometnih i komunikacijskih veza te bogaćenja ogromnih tržišta Azije, ubacila je globalni turizam u petu brzinu.  Ekipa putuje kao luda, igraju im sve kombinacije samo da su zanimljive i dostupne, marketing nikad nije bilo lakši i jeftiniji, države shvaćaju da je tu novac i pomažu poduzetnike i njihove projekte kako bi što više utržili od industrije putovanja.

Htjeli ili ne, ubacili smo se u taj vlak jer imamo sjajnu obalu, sreća dobre ceste, tradiciju turizma i puno sunca. Dogodili su se i teroristički napadi u nekim mediteranskim konkurentima koji su turiste dodatno pogurali u našem smjeru, i mi odjednom na ljeto nemamo kamo s ljudima. Plusevi su sjajni, dobro je što je porastao promet čak i u mjesecima izvan ljetne špice, što su došli novi gosti koji nikad nisu bili u Hrvatskoj, koji žele vidjeti i doživjeti što više, a ako im se svidi što su vidjeli to će preporučiti dalje.

Za financije je dobro i što su nam po prvi put u povijesti parovi premašili broj obitelji, jer se radi o skupini koja manje špara a više troši, ima novac, vrijeme i želju za istraživanjem i mobilnošću koja je uvijek skuplja od sjedenja pred kamperom i kuhanja tjestenine iz dućana. Ako im se tu svidjelo, a Tomas kaže da su u nekim stvarima zadovoljniji u Hrvatskoj nego u jednoj Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, porast će imidž destinacije koji je potreban i za privlačenje ulagača i razvoj ostalih segmenata gospodarstva.

Jesmo li ih razočarali?
A što ako ne ispunimo očekivanja gostiju, što ako ispucaju sve atrakcije kojih su željni u pet dana odmora, polude od prometne gužve i smrada smeća u Splitu, neljubaznosti susjeda u Šibeniku, loše hrane u rovinjskim restoranima? A sudeći prema nalazima Tomasa, Hrvatska lani mnogima nije opravdala očekivanja.  Naime, ankete su pokazale da gosti u Hrvatsku (što vjerojatno vrijedi i za druge destinacije) sve manje dolaze prvenstveno zbog pasivnog odmora i opuštanja, i sve više ih zanimaju u prvom redu nova iskustva i doživljaji (31 posto ispitanika to stavlja na prvo mjesto), potom gastronomija, te zabava i sport i rekreacija.

Čak 12 posto dolazi zbog kulturnih znamenitosti i događaja, šest posto zbog ronjenja. Na žalost, Tomas još nije u potpunosti gotov pa još nismo dobili uvid u detaljnije brojke koje pokazuju aktivnosti u destinacijama, gdje kupanje i ispijanje kave i dalje predstavlja najveću kućicu u grafičkom prikazu. Saznali smo međutim iz Tomasa da pada razina zadovoljstva kvalitetom hrane izvan smještajnih objekata, bogatstvom gastronomske ponude u mjestu, nizak je i dodatno je pao stupanj zadovoljstva bogatstvom sporstkih sadržaja, raznolikošću kulturnih manifestacija, mogućnostima za kupnju, biciklističkim stazama.

Program za loše vrijeme ima vrlo nizak stupanj zadovoljstva, a kritike bi bile još žešće da prošlo ljeto nije bilo izuzetno sunčano i pogodno za ono u čemu smo i dalje najjači, sunce i more. I opet, gosti su nam izuzetno zadovoljni prvenstveno ljepotom prirode i krajolika, kvalitetom koja nam je dana.

Analize služe korekcijama
Ako želimo postati ozbiljna destinacija, koja ne ovisi o vremenskog prognozi i nevoljama konkurenata, moramo za to stvoriti uvjete, iskorisiti prednosti koje možemo iščitati iz svakog istraživanja i svake kritike.  Ima tu posla za svakoga, država prije svega treba srediti sustav turističkih zajednica koje treba odvojiti od politike i uhljebništva, lokalne uprave urediti prostorno planiranje i zemljišne knjige, zbrinjavanje otpada, riješiti ulaganje nu infrastrukturu, olakšati rad poduzetnicima i rasteretiti ih suvišne birokracije.

Svi skupa hitno se trebaju riješiti tereta ksenofobije i strahova o prodaji "obiteljskog srebra" koji još uvijek vladaju u mnogim sredinama i utječu na donošenje odluka. Istraživanja i statistike poput Tomasa puno nam u tome svemu mogu pomoći, ali i odmoći, ovisi iz kojeg kuta gledamo. A jesu li u pravu oni koji čašu vide polupraznom ili polupunom, pokazat će novo Tomas istraživanje koje s nestrpljenjem očekujemo.

Komentirajte prvi

New Report

Close