Sve više uljara, ali domaćim maslinovim uljem pokrivamo tek 50 posto potreba

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz , 29. svibanj 2019. u 22:00

Potrošnja maslinova ulja u Hrvatskoj prosječno je oko 1,5 litara po članu kućanstva, a uz ugostiteljstvo ukupno se potroši oko dvije litre godišnje. To je malo u usporedbi s Grčkom, gdje je potrošnja po članu kućanstva 20 litara ili Španjolskom i Italijom gdje je 11 litara.

Hrvatska maslinova ulja sve su uspješnija na svjetskim natjecanjima u kvaliteti. Tako su nedavno hrvatski maslinari u New Yorku osvojili čak 32 zlatne i 18 srebrnih medalja, pa su tako potvrdili status Hrvatske kao jednog od najboljih svjetskih proizvođača maslinova ulja. New York International Olive Oil Competition (NYIOOC) inače je najvažnije maslinarsko natjecanje na svijetu uz Flos Olei.

Čak tri zlatne medalje osvojila je porečka Agrolaguna, među ostalim i za Selection, ulje koje je Milan Budinski napravio po načelu kupažiranja vina. Zlata su osvojili i drugi nacionalno široko poznati proizvođači poput Belića za Selekciju, Salvele za Aurum i Chiavalon za Ex Albis. Zanimljivo je da su zlatne medalje za svoja ulja osvojili i poznati istarski vinari Franko Kozlović i Giorgio Clai.  Prema pojedinim hrvatskim specijaliziranim portalima posebno je važno što je nagradu Best in Class osvojilo dalmatinsko ulje.

Riječ je o brandu Zlatna Šoltanka, koji proizvodi istoimena udruga s tog srednjedalmatinskog otoka blizu Splita, od autohtone sorte Šoltanka. Šoltani su dobili nagradu za najbolje svjetsko ekološko ulje srednjeg intenziteta. Prije dvije godine to isto ulje je u New Yorku osvojilo zlatnu medalju. Ova nagrada pokazuje da bi se i Dalmacija napokon mogla početi afirmirati kao zemlja vrhunskih maslinovih ulja. Na spomenuto natjecanje inače su bila prijavljena 903 uzorka ulja iz 26 zemalja.

Ima mjesta na tržištu
U Hrvatskoj je trenutno 160 mini uljara koje prerađuju masline i proizvode maslinovo ulje, iako se taj broj, kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, mijenja. Najveći broj uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je i najviše stabala maslina. Unatoč tome, Hrvatska vlastitom proizvodnjom maslinova ulja pokriva tek oko 50 posto potreba, a oko 50 posto ulja uvozimo.

U Hrvatskoj je potrošnja maslinova ulja i dalje vrlo niska. Prema anketnim pokazateljima, potrošnja maslinova ulja prosječno je oko 1,5 litara po članu kućanstva i ako tome pribrojimo potrošnju u ugostiteljstvu, ukupna potrošnja maslinova ulja je oko dvije litre godišnje, što je malo u usporedbi s Grčkom, gdje je potrošnja po članu kućanstva 20 litara, Španjolskom, gdje je 11 litara, Italijom sa 11 litara, te Portugalom gdje se troši 8,2 litre. Istraživanja pokazuju kako postoje velike regionalne razlike u potrošnji maslinova ulja. Primjerice, u primorskom dijelu Hrvatske ta je potrošnja na razini mediteranskog prosjeka, a u kontinentalnoj Hrvatskoj je zanemariva. Potrošnja maslinova ulja u posljednje se vrijeme povećava, što je sigurno rezultat veće popularizacije i poboljšane kakvoće tog ulja.

Vrijednost masline kao mediteranske biljne vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, te tradicija uzgoja masline, razlog su za podizanje novih maslinika i obnovu i revitalizaciju starih", smatraju u Ministarstvu poljoprivrede. Kada je riječ o ukupnom broju mini uljara, u odnosu prema maslinarskom sektoru njih nema previše, a koliko je uljara potrebno na nekom području proizlazi iz potreba proizvođača maslina, maslinara, s obzirom na to da je masline bitno preraditi u relativno kratkom vremenu kako ne bi gubile na kvaliteti.

Osim toga, kako proizvodnjom domaćeg maslinova ulja pokrivamo samo 50 posto potreba, sve ulje proizvedeno u našim uljarama ima mjesta na tržištu te se ne nameće problem prekapacitiranosti. Ukupne potrebe godišnje potrošnje maslinova ulja u Hrvatskoj kreću se oko sedam milijuna litara. Inače, iz Ministarstva poljoprivrede ističu i da hrvatsko maslinarstvo i uljarstvo ima perspektivu. Tvrde kako je potrebno povećavati površine pod maslinicima te da je za početak potrebno pokušati doći do situacije da proizvodnja pokriva hrvatske potrebe, a to znači da ima prostora za povećanje proizvodnje za 100 posto i vraćanje položaja na domaćem tržištu.  

Investicije kroz EU fondove
Hrvatsko maslinovo ulje iz godine u godinu sve je prepoznatljivije i traženije, a na tržištu postiže dobru cijenu. U prilog tomu ide i nedavno potpisivanje 22 ugovora za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja iz EU fonda, tj. Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednost potpora projektima od 26,7 milijuna kuna (ukupna vrijednost ulaganja je 56,2 milijuna kuna).

  Ugovori su rezultat 3. natječaja "Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima iz Programa ruralnog razvoja RH" vrijednog 75 milijuna kuna, koji je za razliku od prethodna dva, bio namijenjen isključivo za ulaganja u objekte za proizvodnju ulja od maslina, buča i voća.  Iz Hrvatske gospodarske komore ističu kako proizvodnja maslinova ulja u 2018. iznosi 3600 tona. Što se tiče mini pogona za proizvodnju maslinova ulja, naglašavaju da male uljare trebaju biti prilagođene opremom i tehnologijom za proizvodnju ulja najvišeg razreda kvalitete, uz brzu preradu maslina.

Ovdje se može povući paralelu s malim vinarijama i proizvodnjom vina u manjim serijama od grožđa iz pretežito vlastite proizvodnje ili proizvodnje iz ograničenog, lokalnog, područja.  

Snažna konkurencija
Takva ulja iz mini uljara mogu zrcaliti posebne značajke sorti i mikrolokacija na kojima se maslina uzgaja. Unatoč velikim konkurentskim pritiscima (Španjolska, Italija), perspektiva je dobra za unaprjeđivanje uljarstva u Hrvatskoj. Podneblje, širok sortiment maslina, različiti profili ulja, rastuća domaća potražnja i turistička potrošnja, promjene preferencije potrošača u pravcu zdrave prehrane – sve upućuje na to da sektor proizvodnje maslinova ulja ima lijepu perspektivu.

Ulaganja u preradbene kapacitete za dobivanje ulja su poželjna, zato Hrvatska ima šansu u proizvodima veće vrijednosti i višeg stupnja prerade, gdje se uz maslinovo ulje može svrstati i ostala vrijedna ulja kao što su primjerice ulja dobivena od orašastih plodova – lješnjaka, oraha, badema te industrijskih biljaka – buče, konoplje i lana.

Komentirajte prvi

New Report

Close