Rusiji i drugim zemljama u idućim će godinama i desetljećima trebati milijarde dolara za istraživanje novih nalazišta i tehnologija eksploatacije nafte i plina, a te će potrebe u dobroj mjeri osigurati cjenovnom politikom, rekla je izvršna direktorica Instituta za goepolitiku i energetsku sigurnost Rusije Elena Telegina na konferenciji udruge Geoekonomski forum. Tako bi sadašnje cijene nafte i plina mogle dodatno rasti, pa bi cijena nafte u dugoročnoj budućnosti mogla premašiti 120 dolara za barel, a mogla bi dosegnuti i 200 dolara, rekla je Telegina na forumu “Energetska sigurnost između tržišne realnosti i geopolitike – Rusija kao ključni igrač na svjetskom energetskom tržištu”. Osnovnim razlozima povećanja troškova istraživanja i eksploatacije Telegina smatra težu dostupnost izvora jer će zalihe jeftine nafte i plina postupno iščeznuti. Tako će Rusija, prema njezinim riječima, istraživanja nafte i plina u budućnosti koncentrirati na područje Sjevernog mora. U tom smislu zabijanje ruskog stijega u sjeverno polarno područje možda jest populistička gesta, ali bi s vremenom mogla poprimiti drugo značenje, kaže Telegina. Cijene energenata mogle bi prema njezinim riječima porasti naročito u Europi, koja nema vlastitih izvora i u znatnoj mjeri je ovisna o uvozu nafte i plina, a što se Rusije tiče, dodaje, opskrbu Europe bazirat će na dugoročnim ugovorima, koji jedini mogu jamčiti energetsku sigurnost. Rusija će, najavila je, zadržati presudni državni utjecaj na Gazprom, vodeću tvrtku za istraživanje i promet plina, a ta će tvrtka, kaže, otkupljivati i portfelje drugih kompanija. U pogledu unutarnje ruske energetske bilance u kojoj dominira plin s udjelom od 51,2 posto, ona bi se trebala mijenjati u korist jeftinijeg ugljena, posebice u industriji, a i cijene plina za domaće potrošače i one u Ukrajini i Bjelorusiji znatno manje nego za europske trebale bi postupno rasti prema tržišnim kriterijima, zaključila je Telegina.
(H)