Prodaja softvera raste, uz isti udjel ‘pirata’

Autor: Bernard Ivezić , 20. prosinac 2005. u 06:00

Postotak korištenja piratskog softvera ne bilježi značajnije padove i kreće se oko 60 posto, no antipiratske kampanje doprinose prodaji legalnih programa

IT sektor u Hrvatskoj čini dva posto udjela u BDP-u, a predviđa se da bi do 2009. godine mogao narasti na 2,5 posto BDP-a. Lani je u tom segmentu gospodarstva ostvaren promet od 773 milijuna dolara, a predviđa se da bi taj iznos 2009. mogao biti 1,16 milijardi dolara. Kada bi se stopa softverskog piratstva smanjila za deset posto, Hrvatska bi mogla otvoriti 1000 novih radnih mjesta samo u IT-u i doprinijeti nacionalnoj ekonomiji s dodatnih 247 milijuna dolara.

Legalizacija
Iako se ta analiza udruge Business Software Alliancea (BSA) čini alarmantnom, u svojoj suštini nije znatno drukčija od one koju je ta udruga objavila lani pa i preklani. BSA već nekoliko godina provodi veliku kampanju za legalizaciju softvera vršeći pritisak na državu ovakvim izjavama. Da takva taktika daje rezultata pokazuju dva najveća uspjeha te kampanje: ubrzana legalizacija softvera u tijelima državne vlasti i to što državni inspektorat na terenu provjerava koriste li poduzetnici legalan softver.
Vjerojatno najveći uspjeh BSA leži u poticanju klime u kojoj se prepoznaje važnost softvera i intelektualnog kapitala uopće. Iako zvuči banalno, u Hrvatskoj je uistinu trebalo objasniti da se zbog istog razloga, zbog kojeg se vrijednost knjige ne mjeri težinom papira i izgledom korica, ni vrijednost softvera ne mjeri cijenom praznih CD medija. U tome je BSA pomogla i hrvatskim proizvođačima softvera. Kako su hrvatski poduzetnici prepoznavali te vrijednosti tako su ih bili spremniji platiti, a dio njih odvažio se čak i uložiti u konkretne softverske projekte u Hrvatskoj.
Ne treba zaboraviti da je kampanja za legalizaciju softvera koju provodi BSA kod nas pitanje poslovnog interesa tvrtki koje su osnovale tu organizaciju. BSA je udruga najvećih multinacionalnih IT tvrtki koje proizvode softver, a članice su Microsoft, Adobe, Autodesk, Borland, McAfee, Symantes, Macromedia i drugi. Većina softvera koji naručuju mali i srednjih poduzetnici te građani njihove je proizvodnje. Pri tome ne treba isključiti ni državu, kao niti bilo koju drugu tvrtku koja ima računalo, jer na gotovo se svim računalima danas vrte Microsoftovi Windowsi.
Da BSA i te kako drži taj svoj interes u fokusu pokazuju stavovi koje članovi i djelatnici te udruge imaju o naknadama za privatno kopiranje. Naknade koje je predložio ZAMP, a kojim bi se dio novca od prodaje CD i DVD medija, te tvrdih diskova slijevao u blagajnu iz koje bi se namirivali glazbeni i filmski umjetnici, članove BSA ostavio je hladnima, jer mu nisu skloni.

Domaći softver
Davor Majetić, direktor Microsofta Hrvatska izjavio je s tim u svezi da se danas događa konvergencija medija, te da bi bilo dobro prethodno provesti širu javnu raspravu kako bi se vidjelo što je realno moguće provesti na tržištu. Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj na to je dodao da BSA smatra da glazbena industrija ima pravo štititi svoj proizvod, ali da prijedlog o naknadama za privatno kopiranje nije u interesu svih.
Pohvalno je da BSA tako dobro štiti interese svojih članica, ali postavlja se pitanje hoće li podjednako uspješno to činiti i hrvatska vlada na koju BSA svojim objavama o radnim mjestima i doprinosu BDP-u vrši pritisak.
U zadnjih pet godina prodaja softvera u Hrvatskoj neprekidno raste iako postotak korištenja piratskog softvera ne bilježi značajnije padove i kreće se oko 60 posto. Lani je primjerice od prodaje softvera ostvaren promet od 691 milijun kuna, a prije pet godina 454 milijuna kuna.
Ove godine, samo Microsoft Hrvatska planira prihod veći za više od 20 posto od prodaje softverskih licenci, odnosno oko 100 milijuna dolara. Nažalost, rast prodaje softvera ne prati jednak tempo otvaranja novih radnih mjesta u IT sektoru, a još važnije u segmentu proizvodnje softvera.
U zadnjih pet godina broj radnika u IT sektoru porastao je sa 8000 na nešto više od 10.000, a zbog nedostatka statističkih podataka gotovo je nemoguće procijeniti koliko ih je zaposleno na proizvodnji softvera. Taj je podatak i te kako bitan, jer proizvodnja softvera je veliki izvozni potencijal.
Za to je potrebna primjerena politika države, koja generira oko polovine ukupne potražnje na hrvatskom IT tržištu. To znači da država osim legalizacije softvera mora imati jasnu politiku poticanja proizvodnje softvera u Hrvatskoj, kojom bi se stvarala nova radna mjesta, koja rade za izvoz i politiku koja potiče proizvodnju tehnologije u Hrvatskoj umjesto uvoza.

Komentirajte prvi

New Report

Close