Površna rješenja za lokalnu upravu

Opet se zaziva ad hoc intervencija središnje države za ukidanje lokalne uprave, čime se prikriva dublji problem nepostojanja kriterija preraspodjele novca

Uštede na ustroju lokalne uprave i smanjivanje broja od 560 općina, gradova i županija isplivalo je kao jedno od najvažnijih pitanja ušteda u recesijsko vrijeme, jednako kao i poruke Jadranke Kosor o smanjivanju plaća načelnika i gradonačelnika te poruke o raskidu kolektivnih ugovora na lokalnoj razini.

Od promjena vjerojatno neće biti ništa jer im nedostaje temeljna analiza i kriteriji. Središnja vlast i analitičari koji opravdano govore da je potrebna promjena nažalost ne nude rješenja, nego u lokalnu vlast jednako guraju Zagreb i Ervenik. Ističe se kako lokalne vlasti ne mogu financirati sami svoje zaposlene i kako su plaće gradonačelnika veće od premijerove. Većina ih živi od pomoći iz proračuna i opterećuje javne financije. To izaziva sablazan. Jednostavno rješenje je ukidanje takvih općina, podjela otkaza zaposlenima i ostvarivanje uštede. Takva rješenja nažalost su površna, već kada krenemo od toga da su upravo završili lokalni izbori na kojima su prvi put neposredno izabrani lokalni dužnosnici. I odmah iza njih koji su predstavljeni kao “korak naprijed u demokraciji” zaziva se intervencija središnje države – u lokalne plaće, broj zaposlenih, pa i samo postojanje lokalne uprave. Sjetimo se i da je nakon parlamentarnih izbora u Vladin program ugrađeno jačanje lokalne uprave. Sada se to ukida i zabrane se predstavljaju kao instant-rješenja koja prikrivaju stvarne probleme – nepostojanje kriterija raspodjele pomoći, kriterija za određivanje plaća, pomoći za infrastrukturna ulaganja i gospodarstvo ili uopće su čudni kriteriji kako se postaje grad, a kako općina. A od određivanja kriterija središnja vlast uvijek bježi kako ne bi povrijedila svoju stranačku “bazu”. Umjesto središnjeg ukidanja uredbi mnogo učinkovitije bi bilo uzeti klasične ekonomske pokazatelje: broj zaposlenih, BDP po stanovniku, prosječnu plaću isplaćenu u općini, deficit lokalnog proračuna, pa i u konačnici iznos proračuna kojim se raspolaže i njegova raspodjela po stanovniku. Slično kako se i EU ne može pristupiti ili uvesti euro ako se ne ispune određni kriteriji. Na osnovi tih kriterija mogle bi se određivati plaće čelnih ljudi i broj zaposlenih u upravi. Pomoći bi se davale samo za infrastrukturna ulaganja, a ne za tekuće troškove. Sufinanciralo bi se ekonomski opravdane projekte, određen dohodak po stanovniku bio bi među kriterijima za osnivanje općine. Sadašnji sustav jest neučinkovit i treba izmjenu, ali ona se neće dogoditi jer nema volje ni vremena za kreiranje poštenih i opravdanih kriterija. A bez njih će se i dalje pomoći dijeliti s obzirom na količinu darova koje je lokalni čelnik donio u Zagreb. I nezaobilaznu stranačku pripadnost.

Komentari (1)
  • d_Ferengi
    d_Ferengi 16:10 17.7.2009.

    Treba konačno lupiti po općinskim štakorima koji isisavaju državni novac za svoje službene aute, kartice i reprezentaciju…
    Problem je uglavnom što su to sve redom stranački zaslužnici… pa kako po svojem onda udariti?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve