Jednako kao što je danima nakon izbijanja afere prisluškivanje većini ostalo nejasno što je zapravo bilo posrijedi, sličnu konfuziju stvorilo je i dugoočekivano izvješće o rezultatima ovogodišnjih ulaganja javnih poduzeća.

Jesu li javna poduzeća ispunila zadatak koji je pred njih ambiciozno postavila Vlada početkom godine ili su zaslužila ranije najavljivane sankcije, izjasniti se nije mogao ni sam ministar gospodarstva Radimir Čačić. U jednom trenutku nije skrivao nezadovoljstvo upravama, pa čak i sobom, ali je i nastojao poslati poruku da se konačno, nakon rujna, dakle posljednji mjesec prije predaje podataka, nešto počelo micati, da su ulaganja krenula. Ukratko, rezultati su ispod plana ove Vlade, no ipak i iznad ostvarenja bivše, HDZ-ove Vlade u prošloj godini.No, samo razlučivanje koliko je zapravo povjerenog zadatka javni sektor i realizirao – 93, 43 ili 68 posto u odnosu na minimalne i maksinalne planove – dodatno otežava i činjenica da je 23. veljače Vlada usvojila ponešto drukčiji plan ulaganja. Vladin plan, naime, težak je 1,85 milijardi eura, a u pothvatu su trebala participirati i dva ministarstva (regionalnog razvoja i gospodarstva) te pet javnih poduzeća (HEP, HAC, HC, HŽ i HŠ).

Izvještaj sada, naime, računa na ukupan ulagački kapacitet od 1,63 milijarde eura i nema podatke o izvršenju po ministarstvima, ali se broj poduzeća povećao za još tri (Janaf, Plinacro i Hrvatske vode), odnosno za četiri tvrtke, ubroji li se i Ina, čiji rezultati, pak, nisu uvršteni u analizu jer će Ina tek za tjedan dana objaviti svoje podatke. Gleda li se, dakle, samo ostvarenje pet poduzeća iz izvornog plana ulaganja, do konca godine izgledno je ostvarenje 80,9 posto njihova ukupna maksimalnog plana od 1,54 milijare eura, odnosno te bi tvrtke mogle ugovoriti oko 1,2 milijarde eura novih projekata. Nije, međutim, poznato i koliko su upravo ta poduzeća od zacrtanih investicija već pokrenula.

Nepoznato je i koliko su uspješna u svojim ulagačkim projektima do 1. listopada bila dva ministarstva.  No, možda i važnije od samih brojki o pokrenutim investicijama ostaje pitanje poboljšanja produktivnosti javnih poduzeća. Na taj je problem najviše upozoravao upravo sam Čačić, pa i prijetio sankcijama upravama koje će sporo popravljati stanje. Bilo bi zanimljivo da iduće izvješće osim samih brojki o ulaganjima ponudi malo uvida i u to koliko su ostvareni investicijski napori podigli efikasnost javnih poduzeća.