Počela rasprodaja tvornica budućnosti

Autor: Bernard Ivezić , 06. prosinac 2012. u 22:00

Priča o hrvatskoj ICT budućnosti dok naša najveća IT tvornica IN2 grupa kapital i podršku može naći jedino u prodaji strancima nije drugo doli bajka.

Ni bombe nisu što su nekad bile. Ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu bomba je ovih dana to što švedski Globe Forum razmišlja o tome da u Hrvatskoj napravi venture capital fond za financiranje start-upova, i to tako da troškove podijelimo popola i povučemo novac iz EU fondova.

Dobar posao, jer razvija hrvatski investicijski ekosustav, ali ne, na žalost, hrvatskim kapitalom. Usto, o tome se sve zna puna dva mjeseca. Istu ideju ima i skupina hrvatskih poduzetnika, koji se ne mogu hvaliti Skypeom kao referencom, ali zato ulažu svoj novac i vrijeme u razvoj hrvatske start-up scene s nevjerojatnim rezultatima. Posrijedi su Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) i Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP). Tu bombu, međutim, ne najavljuju hrvatski ministri, već se domaći poduzetnici moraju snaći sami. A sam se mora snaći i Ante Mandić, vlasnik najveće hrvatske softverske tvornice, IN2 grupe, sa 420 zaposlenika koji rade za iznadprosječne plaće. IN2, CRANE i ZIP prerasli su Hrvatsku, ali su premali za svijet.

Trebali bi im pomoći Bicro, Hamag Invest, FGS-ovi, gospodarska diplomacija i poduzetnički impulsi. No, čast iznimkama, pomoći nema. A to su hrvatski poduzetnici koji ovdje žele ulagati u razvoj, dobro plaćati radnike i izvoziti. Na prekretnici su, pa im treba mnogo kapitala, kao i niže opterećenje na rad i podrška u izvozu. Podrži li ih se, otvorit će još dobro plaćenih radnih mjesta i nastaviti razvijati ekonomija znanja. Pomoć im, međutim, treba odmah, i to bombastična. Ili kreće rasprodaja. Jer priča o hrvatskoj ICT budućnosti dok naša najveća IT tvornica kapital i podršku može naći jedino u prodaji strancima nije drugo doli bajka.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Kako to da su oni s 420 zaposlenika premali za svijet dok je jedan Farmeron s 20 puta manje ljudi dovoljno velik da privlači investicije i konkurira na tržištu?

Ako im je glavnina klijenata bila iz javnog sektora koji je već par godina u krizi onda je trebalo promijeniti strategiju. Stvarno ne vidim razlog zašto bi država pomagala financijski. Njezin je posao da olakša poslovanje poduzetnicima, da smanji opterećenja, da ukida besmislene administrativne prepreke te da onima koji znaju i mogu raditi i koji se potvrde na tržištu olakša posao, a ne da uspješne dodatno kažnjava.

New Report

Close