Plutajući LNG umjesto skupog terminala

Autor: Poslovni.hr , 02. svibanj 2011. u 22:00

Ako Hrvatska svoj gospodarski razvoj želi temeljiti na plinu, onda treba imati barem plutajuće postrojenje za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina

Höegh LNG namjerava investirati više od milijardu dolara u gradnju šest plutajućih postrojenja za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina. Računice pokazuju da je to znatno jeftinije rješenje od gradnje skupih terminala. U svijetu se gradi već desetak takvih postrojenja, a uskoro bi se moglo graditi barem još toliko. Kompanija Höegh LNG raspolaže sa sedam LNG tankera i ima gotovo četrdesetogodišnje iskustvo u LNG transportu. Trenutno u svijetu LNG uvozi dvadesetak država, a do kraja ovog desetljeća taj bi se broj mogao udvostručiti. Preinake postojećih LNG tankera u plutajuća postrojenja za skladištenje i uplinjavanje LNG-a dolaze također u obzir. Troškovi preinake starijeg LNG tankera iznose oko sto milijuna dolara, što je znatno jeftinije od gradnje novog terminala.

Neiskorišteni potencijal
Prvi preinačeni LNG tanker u plutajuće postrojenje za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina bio je Golar Spirit, za potrebe brazilskog Petrobrasa. Preinaka je kompletirana za godinu i pol dana tako da je već početkom 2009. prvi LNG tanker mogao pristati uz usidreni plutajući objekt s kojeg se nakon uplinjavanja ukapljenoga prirodnog plina plinovodom počeo dostavljati prirodni plin na kopno. Golar Spirit su sagradili Japanci 1981., a kapacitet mu je oko 128.000 prostornih metara. Da je ulaganje u plutajuća postrojenja za skladištenje ukapljenoga prirodnog plina s mogućnošću uplinjavanja unosan posao, potvrđuje i dnevni najam takve vrste postrojenja koji je početkom travnja ove godine iznosio 125.000 dolara, dok su se vozarine za LNG tankere na slobodnom tržištu kretale oko 80.000 dolara. LNG investicije su skupe i ako ne postoji dugoročan interes za znatnim korištenjem prirodnog plina, LNG ostaje samo velik neiskorišteni potencijal. Nije lako donijeti odluku o investiciji koja može stajati više stotina milijuna ili milijardu dolara, a da jedanput izgrađena godinama ostane neiskorištena ili pak slabo korištena. I LNG tankeri su se ponovno počeli naručivati, pa je tako Golar LNG naručio šest LNG tankera u Južnoj Koreji u brodogradilištu Samsung Heavy Industries. Cijena jednog broda je oko 200 milijuna dolara. Brodovi bi mogli biti opremljeni i sustavom za uplinjavanje. Inače, Golar LNG raspolaže s devet LNG tankera i četiri plutajuća postrojenja za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina. I Grci se žele ozbiljnije okušati na LNG tržištu, pa je jedan njihov veliki brodar sklopio ugovor s brodogradilištem Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering iz Južne Koreje o preinaci vrlo velikog tankera za prijevoz sirove nafte u LNG tanker. Kad bude isporučen 2013., bit će to šesti LNG tanker u floti ovoga najvećega grčkog brodara. Prvih pet je isporučeno između 2005. i 2007., a četiri su odmah iznajmljena na dvadeset godina. Grci su očito potaknuti na ozbiljnije investicije u LNG tankersko brodarstvo nakon potresa u Japanu.

Nepredvidljivo LNG tržište
I jedan norveški brodar koji posluje s tankerima za prijevoz sirove nafte pokušat će ući na LNG tržište kupnjom dva LNG tankera stara tridesetak godina, za oko 25 milijuna dolara svaki. Prije toga je kupio jedan sličnoga kapaciteta (oko 125.000 prostornih metara). Trenutna povećana potražnja za ukapljenim prirodnim plinom potakla je i neke buduće LNG terminale u svijetu da počnu s realizacijom gradnje terminala. Primjerice, od 2006. planira se izgraditi LNG terminal u francuskoj luci Dunkerque koja bi mogla primiti godišnje osamdesetak LNG tankera, čijih će četiri milijuna tona ukapljenoga prirodnog plina godišnje koristiti ne samo Francuzi već i Britanci te zemlje Beneluxa. Vrijednost gradnje terminala se procjenjuje na 1,3 milijarde eura. Probleme koje ima ovaj budući terminal imaju i ostali budući LNG projekti poput našeg na Krku. Želje postoje, ali nema dovoljne financijske potpore jer nitko ne želi uložiti sve, već se udružuju kako bi rizik zbog nepredvidljivog LNG tržišta bio manji. Ako Hrvatska svoj gospodarski razvoj temelji i na plinu, onda je sasvim prirodno da ima barem onu najjeftiniju LNG investiciju, poput plutajućeg postrojenja za skladištenje i uplinjavanje ukapljenoga prirodnog plina, koju će koristiti za svoje potrebe.

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima

Komentari (1)
Pogledajte sve

za jedog eminentnog stručnjaka, prilično slabašan tekst koji bi se mogao sažeti u “gradite plutajuće terminale”, a bez ikakve ozbiljnije analize. Na kraju krajeva, niti ti plutajući nisu nešto jeftini ako uzmemo u obzir da je potrebno kupiti i lng tanker za 200-300 miliona dolara

Pa onda prednosti i mane, kapacitet, sigurnost, kompatibilnost itd? ostali troškovi koji su uračunati u klasični terminal ali ne i u cijenu plutajućeg?

usporedba troška sa “staromodnim” uvozom? i uopće koja je korist od tog i takvog lng terminala?

nekako mi se čini da to nije samo “hrvatski interes”

novilist

Plinacro investitor radova čija vrijednost iznosi 75 milijuna eura.Iz Plinacroa realizaciju projekta interkonekcijskog plinovoda između mađarskog Városfolda i Slobodnice u Hrvatskoj ocijenjuju »povijesnim trenutkom za energetsku budućnost naše zemlje« budući da je Hrvatska time osigurala novi pravac dobave prirodnog plina.Naime, do realizacije tog projekta uvoz prirodnog plina u Hrvatsku bio je moguć jedino putem međudržavnoga plinovoda Rogatec-Zagreb koji je u rad pušten 1978. godine.

Dovršetkom ovog projekta Hrvatska, uz novi pravac dobave prirodnog plina i iskorištenje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, tu interkonekciju, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirane velike međunarodne plinovodne projekte.
Istodobno, ta će interkonekcija, a posebice nakon izgradnje LNG terminala, omogućiti Mađarskoj i Europskoj uniji opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. Upravo stoga, Europska je komisija uvrstila interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarska u strateški važne energetske projekte, ističu iz Plinacroa

New Report

Close