Upravo u trenutku u kojem je već došlo do usporavanja ulaganja truda u smanjenje siromaštva diljem svijeta, recentne prognoze upućuju na to da se globalno gospodarstvo kreće u smjeru razdoblja porasta neizvjesnosti. Stoga je potrebno neodložno donijeti mjere za poticanje rasta i ekspanziju ekonomskih prilika te se zato revitalizacija trgovine mora naći visoko na programu prioriteta globalne politike.

Postoje jasni dokazi: trgovina funkcionira kao pokretač gospodarskog rasta i ključan alat u borbi protiv siromaštva. Uslijed današnjih trgovinskih napetosti, lako je izgubiti iz vida napredak koji je svijet postigao tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ekonomske integracije. Od 1990. godine preko milijardu ljudi uzdiglo se iz siromaštva, kao posljedica rasta poduprtog trgovinom. U današnje vrijeme zemlje trguju više i produbljuju ekonomske veze još brže nego u proteklim desetljećima. Trenutačno postoji preko 280 trgovinskih sporazuma koji se primjenjuju diljem svijeta, za razliku od samo 50 što je bio slučaj 1990. godine. Tada se udio trgovine u globalnom BDP-u kretao oko 38%, dok je 2017. godine dosegao 71%.

Izvoz stvara veći dohodak
Otvorena trgovina osobito je blagotvorna za siromašne jer smanjuje troškove onoga što kupuju i podiže cijene onoga što prodaju. Kao što pojašnjava i novo istraživanje Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije, poljoprivrednici i radnici u proizvodnji zarađuju veći dohodak kada njihovi proizvodi mogu stići na prekomorska tržišta. 

Primjerice u Vijetnamu, niz trgovinskih reformi tijekom 1980-ih i 1990-ih pomoglo je u transformaciji te zemlje u izvoznu silu, što je znatno smanjilo njeno siromaštvo. U današnje vrijeme vijetnamski izvoz otvara 30% radnih mjesta u sektoru poduzeća; dok udio trgovine u BDP-u u toj zemlji, što se smatra ključnim pokazateljem otvorenog gospodarstva, iznosi otprilike 200% i najviši je među svim zemljama sa srednjim dohotkom. Isto tako, zasebna studija proizvodnje u 47 afričkih zemalja pokazala je da zaposlenici u izvozno orijentiranim tvrtkama zarađuju 16% više od radnika u tvrtkama koje ne izvoze.

Rezultati studije pokazali su da dok muškarci i žene zaposleni u trgovačkim poduzećima dobivaju slične plaće, muškarci u poduzećima koja se ne bave trgovinom zarađuju više nego žene.

Neujednačeni učinak
To dokazuje u kojoj je mjeri otvorena trgovina obećavajuća. No, siromašni nemaju automatsku korist od trgovine. Naše istraživanje zapravo ukazuje na ozbiljne izazove. Primjerice, neke skupine radnika mogle bi ostati bez dohotka kao posljedica povećane uvozne konkurencije. Ostali će se susresti s preprekama "iza granice", kao što je ograničena konkurencija u prijevozu i distribuciji, slaba infrastruktura ili nedostatak informacija o novim prilikama, koji mogu osporiti prednosti trgovine. 

Naše istraživanje naposljetku pokazuje da trgovina može imati neujednačeni učinak na siromašne, ovisno o specifičnim okolnostima, kao što su nečiji pristup infrastrukturi koja podržava trgovinu, nečiji spol ili činjenice da netko živi u ruralnom ili urbanom području. Takva je dinamika jasno zamjetna u Indiji, gdje se roba proizvedena u ruralnim domaćinstvima suočava s carinama na međunarodnim tržištima koje su 11% više od carina na robu proizvedenu u urbanim domaćinstvima.

Jednako tako, na granici između Laosa i Kambodže, žene plaćaju veće poreze carinskim službenicima i njihova roba ima veće izglede da bude stavljena u karantenu nego roba kojom trguju muškarci. U Ugandi, gdje je 70% stanovništva zaposleno u poljoprivredi, niska kvaliteta i visoka cijena prijevoza sprječavaju većinu proizvođača u naumu da njihova roba dospije u ruke stranih kupaca. 

Promicanje konkurencije
Uz odgovarajuće trgovinske reforme vlade mogu olabaviti takva ograničenja, uz istovremeno spuštanje troškova transakcija, promicanje konkurencije i određivanje jasnih pravila za prekograničnu trgovinu. Znamo da otvorena trgovina može potaknuti razvoj.  Međutim, nije dovoljno pasivno računati na to da će izvoz potaknuti gospodarski rast i smanjiti siromaštvo. Moramo jače pogurati reforme kako bismo smanjili carinske barijere i uklonili regulatorne mjere koje narušavaju trgovinsku razmjenu.

Također je potrebno učiniti više kako bi se olakšala ulaganja u infrastrukturu kao što su ceste, pomorski pravci i sustavi e-trgovine koji povezuju ljude s tržištima. Nažalost, recentne prognoze Svjetske trgovinske organizacije pokazuju da dolazi do usporavanja rasta globalne trgovine, što ugrožava izglede za brži gospodarski rast i smanjenje siromaštva.

Moramo se neodložno pozabaviti uzrocima globalnih trgovinskih napetosti, osnažiti trgovinski sustav temeljen na trgovini i provoditi daljnju liberalizaciju trgovine. Iskustvo pokazuje da je to najučinkovitiji način za pokretanje inkluzivnog i održivog gospodarskog rasta i stvaranje novih prilika, a to će nas dovesti bliže našem zajedničkom cilju da napokon stanemo na kraj ekstremnom siromaštvu. 

Koautor članka Robert Koopman je glavni ekonomist i direktor odjela za ekonomska istraživanja i statistiku u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

© Project Syndicate, 2019.