Filip Jelić

Filip Jelić

Ovo trebate znati o drugom dohotku iz inozemstva

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Iako smo do sada već pisali o nekim oblicima drugog dohotka, ovog puta pokušati ćemo razjasniti problematiku drugog dohotka iz inozemstva.

Iako smo do sada već pisali o nekim oblicima drugog dohotka, ovog puta pokušati ćemo razjasniti problematiku drugog dohotka iz inozemstva. Koje su obveze primatelja drugog dohotka, a koje isplatitelja te kojih se Zakona i propisa morate pridržavati kako bi izbjegli novčane kazne kada je u pitanju oporezivanje drugog dohotka primljenog iz inozemstva, pročitajte detaljnije u članku.

Kada prvi puta ostvarite primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak obvezni ste prijaviti se u Registar poreznih obveznika (RPO). Porezna uprava tada može pratiti obračune i plaćanje poreza na drugi dohodak prema OIB-u fizičke osobe.

Primici koji se smatraju drugim dohotkom su primici s osnove djelatnosti članova skupštine, upravnih ili nadzornih odbora ili drugih tijela trgovačkih društava, primici ostvareni na temelju ugovora o autorskom djelu, primici koje fizička osoba ostvari kao trgovački putnik, agent ili kroz neku sličnu djelatnost, stipendije iznad neoporezivih svota, primici koje tuzemni radnici ostvaruju dodjelom vlastitih dionica povezanog društva u inozemstvu. Osnovni je uvjet da primatelj drugog dohotka bude fizička osoba.

DOPRINOSI

Primatelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak obvezan je obračunati doprinose koji se utvrđuju iz osnovice, a to su doprinos za mirovinsko osiguranje - po stopi od 15% te doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5%.
*Iznimka su primici ostvareni iz inozemstva za koje ne postoji obveza obračunavanja doprinosa. To su oni primici za koje nebi postojala takva obveza niti da su ostvareni u tuzemstvu, npr.: primici od kamata na štednju, mirovine, primici s osnova darovanja za zdravstvene potrebe, nasljedstva i sl. (čl.209.st.1. Zakona o doprinosima).

Ukoliko je drugi dohodak primljen izravno iz inozemstva, primatelj nema obvezu obračunati doprinos na osnovicu, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje.

OPOREZIVANJE DRUGOG DOHOTKA IZ INOZEMSTVA

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju država igraju bitnu ulogu kod oporezivanja primitaka koje rezidenti ostvaruju iz inozemstva (osim Ugovora, bitno je pridržavati se Zakona o porezu na dohodak te Pravilnika o porezu na dohodak). Temeljem tih ugovora određuje se mjesto oporezivanja drugog dohotka, tj. oporezuje li se dohodak u državi isplatitelja (inozemstvu) ili u državi primatelja dohotka (tuzemstvu). Ukoliko pravo na oporezivanje drugog dohotka imaju obje države, država primatelja (tuzemstvo) obvezna je uračunati ili izuzeti od oporezivanja dohodak ostvaren u državi isplatitelja (inozemstvu). * Primatelj dohotka mora voditi računa  o tome spada li njegov dohodak u kategoriji neoporezivih, bez obzira da li je ostvaren u inozemstvu ili tuzemstvu.

Postoje dvije kategorije dohotka kod koji se osnovica za obračun poreza na dohodak umanjuje za 30% paušalnih izdataka od ostvarenog primitka, a to su:
• autorske naknade isplaćene prema posebnom Zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost
• profesionalno obavljanje djelatnosti novinara, sportaša i umjetnika koji su osigurani s te osnove te doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju porezne uprave.

Osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se dodatnih 25% paušalnih izdataka (ukupno 55%), ali samo na temelju potvrde od strane nadležne strukovne umjetničke udruge da se zaista radi o umjetničkom djelu.

Porez na dohodak iznosi 25% te mu se dodaje prirez (ukoliko postoji). Inozemni dohodak preračunava se u domaću valutu prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren. Porezni obveznik dužan je porez platiti (ukoliko isti već nije plaćen u inozemstvu) u roku od 8 dana od primitka dohotka. Ukoliko se na drugi dohodak plaćaju doprinosi, porezni obveznik dužan je mjesečno podnositi R-Sm obrazac u Regos. Porezna uprava pak od obveznika zahtijeva obrazac IDD, te obrazac ID-1 na kraju godine.

Ostvarili ste drugi dohodak iz inozemstva i isplaćen vam je u neto svoti? – Obvezni ste podnijeti godišnju poreznu prijavu. Zakonom nije propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave za drugi duhodak iz inozemstva ukoliko je on primljen u bruto svoti. Iz navedenog proizlazi da u tom slučaju obvezu obračuna i uplate poreza ima sam primatelj prema tuzemnim propisima. Ukoliko je pak dohotak ostvaren iz inozemstava, a porez na dohodak nije plaćen u tuzemstvu ili je svota obračunatog i plaćenog poreza manja nego što ju propisuju tuzemni propisi, postoji obveza podnošenja godišnje porezne prijave. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave je 29. veljače tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini.

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!