Filip Jelić

Filip Jelić

Ovo trebate znati o drugom dohotku iz inozemstva

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Iako smo do sada već pisali o nekim oblicima drugog dohotka, ovog puta pokušati ćemo razjasniti problematiku drugog dohotka iz inozemstva.

Iako smo do sada već pisali o nekim oblicima drugog dohotka, ovog puta pokušati ćemo razjasniti problematiku drugog dohotka iz inozemstva. Koje su obveze primatelja drugog dohotka, a koje isplatitelja te kojih se Zakona i propisa morate pridržavati kako bi izbjegli novčane kazne kada je u pitanju oporezivanje drugog dohotka primljenog iz inozemstva, pročitajte detaljnije u članku.

Kada prvi puta ostvarite primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak obvezni ste prijaviti se u Registar poreznih obveznika (RPO). Porezna uprava tada može pratiti obračune i plaćanje poreza na drugi dohodak prema OIB-u fizičke osobe.

Primici koji se smatraju drugim dohotkom su primici s osnove djelatnosti članova skupštine, upravnih ili nadzornih odbora ili drugih tijela trgovačkih društava, primici ostvareni na temelju ugovora o autorskom djelu, primici koje fizička osoba ostvari kao trgovački putnik, agent ili kroz neku sličnu djelatnost, stipendije iznad neoporezivih svota, primici koje tuzemni radnici ostvaruju dodjelom vlastitih dionica povezanog društva u inozemstvu. Osnovni je uvjet da primatelj drugog dohotka bude fizička osoba.

DOPRINOSI

Primatelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak obvezan je obračunati doprinose koji se utvrđuju iz osnovice, a to su doprinos za mirovinsko osiguranje - po stopi od 15% te doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – po stopi od 5%.
*Iznimka su primici ostvareni iz inozemstva za koje ne postoji obveza obračunavanja doprinosa. To su oni primici za koje nebi postojala takva obveza niti da su ostvareni u tuzemstvu, npr.: primici od kamata na štednju, mirovine, primici s osnova darovanja za zdravstvene potrebe, nasljedstva i sl. (čl.209.st.1. Zakona o doprinosima).

Ukoliko je drugi dohodak primljen izravno iz inozemstva, primatelj nema obvezu obračunati doprinos na osnovicu, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje.

OPOREZIVANJE DRUGOG DOHOTKA IZ INOZEMSTVA

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju država igraju bitnu ulogu kod oporezivanja primitaka koje rezidenti ostvaruju iz inozemstva (osim Ugovora, bitno je pridržavati se Zakona o porezu na dohodak te Pravilnika o porezu na dohodak). Temeljem tih ugovora određuje se mjesto oporezivanja drugog dohotka, tj. oporezuje li se dohodak u državi isplatitelja (inozemstvu) ili u državi primatelja dohotka (tuzemstvu). Ukoliko pravo na oporezivanje drugog dohotka imaju obje države, država primatelja (tuzemstvo) obvezna je uračunati ili izuzeti od oporezivanja dohodak ostvaren u državi isplatitelja (inozemstvu). * Primatelj dohotka mora voditi računa  o tome spada li njegov dohodak u kategoriji neoporezivih, bez obzira da li je ostvaren u inozemstvu ili tuzemstvu.

Postoje dvije kategorije dohotka kod koji se osnovica za obračun poreza na dohodak umanjuje za 30% paušalnih izdataka od ostvarenog primitka, a to su:
• autorske naknade isplaćene prema posebnom Zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost
• profesionalno obavljanje djelatnosti novinara, sportaša i umjetnika koji su osigurani s te osnove te doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju porezne uprave.

Osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se dodatnih 25% paušalnih izdataka (ukupno 55%), ali samo na temelju potvrde od strane nadležne strukovne umjetničke udruge da se zaista radi o umjetničkom djelu.

Porez na dohodak iznosi 25% te mu se dodaje prirez (ukoliko postoji). Inozemni dohodak preračunava se u domaću valutu prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren. Porezni obveznik dužan je porez platiti (ukoliko isti već nije plaćen u inozemstvu) u roku od 8 dana od primitka dohotka. Ukoliko se na drugi dohodak plaćaju doprinosi, porezni obveznik dužan je mjesečno podnositi R-Sm obrazac u Regos. Porezna uprava pak od obveznika zahtijeva obrazac IDD, te obrazac ID-1 na kraju godine.

Ostvarili ste drugi dohodak iz inozemstva i isplaćen vam je u neto svoti? – Obvezni ste podnijeti godišnju poreznu prijavu. Zakonom nije propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave za drugi duhodak iz inozemstva ukoliko je on primljen u bruto svoti. Iz navedenog proizlazi da u tom slučaju obvezu obračuna i uplate poreza ima sam primatelj prema tuzemnim propisima. Ukoliko je pak dohotak ostvaren iz inozemstava, a porez na dohodak nije plaćen u tuzemstvu ili je svota obračunatog i plaćenog poreza manja nego što ju propisuju tuzemni propisi, postoji obveza podnošenja godišnje porezne prijave. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave je 29. veljače tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini.

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve