Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Novi vjetrovi u telekomunikacijama kao uvertira za novu fazu liberalizacije tržišta

Operateri u Hrvatskoj dosad su u pravilu inzistirali na vlastitim objektima i opremi u fiksnim i mobilnim komunikacijama. To će se mijenjati jer zbog uvođenja 5G-a i njegove što povoljnije izgradnje svim operaterima će trebati više optike pa će raditi kompromise na koje prije nisu bili spremni.

Telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj počelo je davati signale za promjenu kakvu nismo vidjeli od 2005. godine, kad je počela liberalizacija telekomunikacija u Hrvatskoj. Za početak, Tele2 uspio je privući milijun korisnika. Operater, koji još čeka regulatorno zeleno svjetlo da bi vlasništvo nad njime u Hrvatskoj mogao preuzeti United grupu, najveći konkurent Deutsche Telekoma i Telekoma Austrija u regiji, time je postigao nešto što je sve dosad bilo nezamislivo. 

Tele2 je, naime, na taj poslovni uspjeh čekao punih 14 godina, jer tradicionalno, samo su dva najveća operatera, Hrvatski telekom i A1 Hrvatska (bivši Vipnet), mogla imati više od milijun korisnika. Da se na telekomunikacijskom tržištu nešto događa ukazuje i činjenica da je Hakom, kako smo doznali ovog tjedna, ustrajao na dvoznamenkastoj kazni za HT u slučaju dumpinga na maloprodajnom tržištu. Visoki prekršajni sud u pravomoćnoj odluci k tome odrezao je rekordnu kaznu za neki telekom u Hrvatskoj. 

Brojne prijave konkurenata
Pri tome je naveo i da je to prva kazna koju je HT, tvrtka koja je prije imala monopol na tržištu i bila je u vlasništvu RH, pa je bilo nezamislivo da je ista ta država za bilo što kazni.  To je ujedno i prvi put da je Hakom na toj razini inzistirao na postupanju po prijavi konkurencije. Podsjetimo, u ovom slučaju HT je prijavio A1. No, slične su sumnje i optužbe druge konkurencije od 2005. godine naovamo, bile učestale, ali i jalove. Da na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj pušu neki novi vjetrovi ukazuje i činjenica da nam se lani dogodio Sigfox.

Najveći telekomunikacijski startup na svijetu i jedna od najprominentnijih francuskih novih, inovativnih tvrtki u kolovozu prošle godine preko partnerske tvrtke IoT Net Adria prikopčao je na svoju, neovisnu, prvu nacionalnu IoT mrežu svog prvog komercijalnog korisnika ovdje, Marinu Punat. Financijski pokazatelji cijele te operacije još su uvijek skromni.

No činjenica da je prvi put jedan novi privatni igrač, mimo velike trojke - HT-a, A1 i Tele2, dobio mogućnost da izgradi vlastitu, nacionalnu telekomunikacijsku mrežu u Hrvatskoj, ravna je svjetskom čudu.  Treba podsjetiti da su slično probali Amis telekom, H1 telekom, Iskon, Optima telekom i Metronet. Niti jedan od tih operatera danas ne postoji kao neovisan igrač. Ili su završili u predstečaju ili su preuzeti od strane HT-a ili A1.

Još lokacija za bazne stanice
A ove se godine na telekomunikacijskom tržištu pojavio i privatni infrastrukturni operater koji želi izgraditi optiku do kuća, znači umjesto postojećih bakrenih parica, i onda je iznajmljivati operaterima. Riječ je o luksemburškoj tvrtki Rune, koja je već potpisala ugovore s nekolicinom gradova i općina u Istri te cilja i na Primorje, gdje želi postaviti 2200 kilometara optike do 110.000 krajnjih korisnika u iduće tri i pol godine. 

Financijsku konstrukciju pak planira zatvoriti preko Connecting Europe Broadband Funda (CEBF). I ovdje je riječ o privatnoj inicijativi, i još ne znamo hoće li uspjeti. Dosad su slične inicijative uglavnom propadale. Operateri u Hrvatskoj u pravilu su inzistirali na vlastitim objektima i opremi i u fiksnim i u mobilnim komunikacijama. To će se sasvim sigurno mijenjati.

Dio ovih promjena može se povezati s napretkom tehnologije i financijskom isplativošću. One su dakle posljedica oportunih poslovnih odluka. Primjerice, zbog uvođenja 5G-a i njegove što povoljnije izgradnje neminovno će svim operaterima trebati više optike pa će raditi kompromise na koje prije nisu bili spremni. Trebat će im i više lokacija za bazne stanice pa će i tu biti kompromisa.  

Tolerirat će nove mreže
Snažno širenje IoT-a, bujanje startupa, ali i činjenica da smo dio Unije doveli su do toga da su veliki operateri spremni tolerirati i nove mreže, koje nisu nužno samo njihove, kao u slučaju Sigfoxa i potencijalno Runa. Koliko su pak sve ove promjene suštinske i otvaraju prostor za nove biznise u telekomunikacijama u Hrvatskoj, a koliko tek jedan vrh novog poslovnog ciklusa u domaćoj telekomunikacijskoj industriji, to će zapravo pokazati država. 

Dugo se već u industriji priča da upravo Vlada usporava projekt izgradnje nacionalne međugradske optičke mreže koji EU sredstvima vodi državna tvrtka Odašiljači i veze. Ne može se reći da se na tom projektu ne radi. Međutim, stalno se čeka na neke konkretnije rezultate, a koji su nužni za šire promjene na telekom tržištu. Možda će još jasniji signal što Vlada misli i planira po pitanju telekomunikacija dati prodaja Optima telekoma koja treba početi 1. siječnja 2020. 

Primjerice, kupi li United group i Tele2 i Optimu to će značiti da se u Hrvatskoj otvorio prostor, da ne više samo dva već po novome tri biznisa u ovoj industriji mogu nuditi cijeli spektar ponude za poslovne i krajnje korisnike. Dakle, ne da je liberalizacija telekomunikacija iz 2005. završila gdje je i počela, s dva igrača, već da ima prostora i za nove. Stoga ne bi trebalo biti iznenađujuće ako su novi vjetrovi uvertira u novo otvaranje telekom tržišta u Hrvatskoj, potencijalno novu fazu liberalizacije tržišta. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!