Najveći je problem dobiti kredit za poljoprivredni projekt

Autor: Kristijan Mavrek , 18. kolovoz 2014. u 22:00

Bez novih kredita nećemo imati novih investicija i nećemo potrošiti sredstva iz EU fondova, zato je važno da počnemo rješavati ovaj problem što ranije tako da osiguramo garancijske sheme za ovakve investicije i investitore.

Nakon više od godinu i pol dana Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je 16.7.2014. poslalo finalnu verziju Programa ruralnog razvoja 2014-2020 na usvajanje Europskoj komisiji. U sljedećim mjesecima će Program detaljno proučiti stručne službe EK, te dostaviti svoje komentare Ministarstvu poljoprivrede RH. Prve komentare Ministarstvo poljoprivrede očekuje do kraja kolovoza 2014., a krajnji rok do kojeg Program mora biti prihvaćen je 15. siječnja 2015.

Ubrzo kreću natječaji
Do tada će Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi objaviti natječaje za nekoliko mjera Programa. Prvo nas očekuje natječaj za mjeru 5 – "Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti" iz kojih će se moći financirati obnova velikog dijela biljnog i stočnog fonda stradalog za nedavnih poplava koje su pogodile Slavoniju. Potom slijedi raspisivanje natječaja za mjeru 4 – "Ulaganja u fizičku imovinu" i to za podmjere 4.1 – "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" (nastavak IPARD mjere 101 koja je financirala poljoprivrednu proizvodnju), te za mjeru 4.2 – "Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda" (nastavak IPARD mjere 103 koja je financirala projekte prerade poljoprivrednih proizvoda). Na kraju godine mogao bi biti raspisan natječaj i za mjeru 5 – "Temeljne usluge sela i obnova sela u ruralnim područjima", koja je namijenjena jedinicama lokalne samouprave i njihovima komunalnim poduzećima i ustanovama.

Ministarstvo poljoprivrede je objavilo nacrte Pravilnika za sve navedene mjere (mjera 4.1 i 4.2, mjera 5, mjera 7) i otvorena je javna rasprava tijekom koje se mogu uputiti prijedlozi i primjedbe na nacrte pravilnika. Kako bi se moglo započeti s raspisivanjem natječaja za mjere iz novog Programa ruralnog razvoja potrebno je do dana razgraničenja između IPARD programa i Programa ruralnog razvoja dovršiti ugovaranje svih IPARD projekata. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, proces ugovaranja svih projekata završit će do 1.11.2014. nakon čega više neće biti moguće ugovarati IPARD projekte.Za očekivati je da prvi natječaji za mjere 4 (podmjere 4.1 i 4.2), te mjere 5 i 7 budu raspisani nakon 1.11.2014. uz napomenu da će Ugovaranje po navedenim mjerama biti moguće tek nakon akreditacije programa, pravilnika i procedura od strane EK – negdje oko sredine 2015.  U međuvremenu, na nama je da počnemo sa pripremom projekata prema sadašnjim (radnim) verzijama Pravilnika i da što spremnije dočekamo novo programsko razdoblje.

Ukidanje ograničenja
U Programu ruralnog razvoja 2014-2020 čitav je niz novosti i pogodnosti za buduće prijavitelje projekata i korisnike EU sredstava sukladno mjerama u Programu. Poljoprivredni i prehrambeni sektor svakako je najviše zainteresiran za mogućnosti korištenja mjere 4 – "Ulaganje u fizičku imovinu" (sa podmjerama 4.1 i 4.2) kao direktnim "nasljednicama" IPARD mjera 101 i 103. Što je novog u ovim mjerama u odnosu na IPARD?Kao prvo, ukinuta su sva ograničenja koja su se odnosila na veličinu voćnjaka, staklenika ili plastenika, silosa ili sušara za žitarice, vrstu i snagu poljoprivredne mehanizacije, te kapacitete i vrste farmi za uzgoj životinja (prije i poslije ulaganja).

Nema ni ograničenja u veličini poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a, obrta, trgovačkih društava i zadruga), a iznosi potpora podignuti su na maksimalno 3 milijuna eura (za sve vrste investicija) odnosno 5 milijuna eura po jednoj investiciji (za ulaganja u reprocentre, valionice, staklenike/plastenike i podizanje višegodišnjih nasada). Potpora može ići od 50% pa sve do 90% od neto vrijednosti investicije (nagrađuje se dodatno ako je investitor osoba mlađa od 40 godina, ako je ulaganje na područjima gdje je otežano poslovanje, ako ulaganje provodi zadruga ili proizvođačka grupa, te ako je riječ o integriranom projektu – proizvodnja i prerada). Prvi puta dozvoljena je i kupnja zemljišta ili zgrada,  ali samo do 10% ukupne vrijednosti projekta.

Pojednostavljene su neke procedure prijave i provedbe projekta, tako da se očekuje da se cijeli projekt prijavljuje elektronski, te da je za izgradnju i opremanje dovoljna samo jedna ponuda (uz pravo Agencije za plaćanje da utvrdi tzv. referentne cijene radova i opreme). Očekuje se i jednostavnija verzija poslovnog plana kao i ostale prijavne dokumentacije.Novim procedurama se omogućava prijaviteljima projekata da započnu sa svojim ulaganjem odmah nakon prijave projekta (ne treba čekati službeno Odobrenje i potpisivanje Ugovora s Agencijom za plaćanje) – naravno uz određeni rizik da li će projekt biti prihvaćen.

Potvrde i odobrenja
Ostaje nejasna potreba za ishođenjem raznih potvrda i odobrenja od strane Ministarstva zaštite okoliša, Uprave za vodno gospodarstvo, Uprave za veterinarstvo, Uprave za poljoprivrednu i fitosanitarnu inspekciju, Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva i ostalih državnih i/ili lokalnih inspekcijskih službi. I dalje će za izgradnju/rekonstrukciju i opremanje objekata biti potrebna građevinska i uporabna dozvola (s pravom vlasništva ili pravom gradnje upisanim u zemljišnim knjiga i naslovljena na nositelja projekta), dok će samo za ulaganje u višegodišnje nasade, staklenike/plastenike i mehanizaciju biti prihvatljivo zemljište u zakupu.Mišljenja smo da novi pravilnici u velikoj mjeri idu na ruku svim vrstama investitora jer nema gotovo nikakvih ograničenja – a novca ima dovoljno za sve zainteresirane investitore.

Čak 140 milijuna eura godišnje rezervirano je za mjeru 4 – "Ulaganje u materijalnu imovinu", što znači da je Hrvatskoj potrebno oko 300 milijuna eura godišnje investicija da bi se ovaj novac, koji nam je na raspolaganju u EU fondu za poljoprivredu i ruralni razvoj – potrošio.Bit će potrebno posložiti kvalitetne mehanizme kreditiranja ovih projekata jer je danas dobivanje kredita za poljoprivredne projekte problem broj jedan u Hrvatskoj. Poljoprivredni proizvođači su opterećeni starim kreditnim obvezama (i hipotekama na nekretninama) i vrlo teško dobivanju nove kredite. A bez novih kredita nećemo imati novih investicija i nećemo potrošiti sredstva koja su nam na raspolaganju iz EU fondova. Zato je važno da počnemo rješavati ovaj problem što ranije na način da osiguramo garancijske sheme za ovakve investicije i investitore. HAMAG Invest je samo jedna od mogućnosti. Možda ne bi bilo loše da se konzultira i strana praksa u kreditiranju malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača.

Jednostavna državna uprava
Drugi problem je poljoprivredno zemljište. Mnogo poljoprivrednih proizvođača žali se da im je vrlo teško doći do poljoprivrednog zemljišta, a imaju znanje i mogućnosti i tržište da proizvedu kvalitetan proizvod i da ga plasiraju i naplate. A usto i da zaposlene nove ljude u svojim poljoprivrednim i prehrambenim tvrtkama. Hrvatska mora što hitnije staviti u funkciju sve svoje poljoprivredno zemljište kako bi naši proizvođači i prerađivači mogli raditi punim kapacitetima na obostrano zadovoljstvo. Samo tako možemo naprijed – jer znanje imamo, a i značajan novac nam se nudi iz EU fondova koji će pomoći financiranju novih projekta. Država poljoprivrednicima i prerađivačima treba osigurati jednostavnu državnu upravu, poljoprivredno zemljište i povoljne kreditne uvjete.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Poslije 6 godina recesije u Hrvatskoj treba ozbiljno razmisliti o devalvaciji kune . Socijalistička Jugoslavija i njeni odlični , vrhunski i svjetski makro-ekonomisti su držali inflaciju na razini oko 15% godišnje . Jugoslavija zbog toga nije propala već se vinula iz siromašne i zaostale zemlje u srednje razvijene europske zemlje .Danas u Hrvatskoj 300.000 ljudi su u dužničkom ropstvu a vrše se masovne deložacije . Deložacije su užas , jezive i nedopustive u 21. vijeku .Kako može Josipović i Milanović da šute i gledaju ? Devalvacije rješava problem kredita jer se vrijednost glavnice i rate rapidno smanjuje . Banke ne gube ništa jer se broj kredita rapidno poveća . Devalvacija nije čarobni štapić jer ima i negativnih posljedica . Predlažem da se napravi stručna studija i da se kuna devalvira za 10 – 15% godišnje nekoliko godina uzastopno . To je radio i Japan .Poslije kuna može da se denominira .

New Report

Close